(Patria) - Dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović govorio je u intervjuu o brojnim temama.
Tako je govorio i o problemima u Graničnoj policiji te suočavanjima sa migrantskom krizom.
„Informacije Ministarstva sigurnosti o stanju migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine su zabrinjavajuće. Granična policija BiH je u navedenom periodu evidentirala preko 4.500 osoba u nezakonitom prelasku granice ili pokušaju nezakonitog prelaska, i taj je broj za 65% veći u odnosu na prvu polovinu prošle godine.
S druge strane, naša Granična policija suočava se s velikim izazovima u kadrovskom i svakom drugom smislu. Nedavno sam uputio delegatsku inicijativu kojom sam od Vijeća ministara, a posebno od Ministarstva sigurnosti BiH, tražio hitno pokretanje procedure za proširenje kapaciteta Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) za minimalno 100 polaznika.
Naime, u Graničnoj policiji BiH u martu ove godine bilo je nepopunjeno 519 radnih mjesta policijskih službenika, a do kraja ove godine još 300 policijskih službenika će steći uvjete za penzionisanje. Po trenutnim kapacitetima Agencije, mi za četiri godine ne možemo odškolovati kadrove koji nam nedostaju, i to u slučaju da više niko ne ode u penziju u tom periodu. O inicijativi će se se Dom naroda izjašnjavati sutra (4.10.2023.), a ukoliko bude usvojena bit će upućena Vijeću ministara na implementaciju i pratit ćemo dalju sudbinu ove inicijative“, kazao je Ademović.
Napominje da svjedočimo jednom procesu slabljenja naše granične službe dugi niz godina i dovedeni smo u stanje u kakvom smo sad.
„Dok nam se istovremeno nudi angažman Frontexa i dolazak stranih graničnih snaga, pa i iz Hrvatske npr., da nam čuvaju našu granicu. Bosna i Hercegovina jeste opredijeljena za članstvo u EU i svjesni smo obaveza koje imamo kada je u pitanju kontrola granica i nezakonitih migracija. Pročitao sam nedavnu poruku specijalnog predstavnika EU u BiH Sattelara o "historijskoj prilici za izabrane zvaničnike u BiH" i da EU očekuje da BiH potpiše sporazum koji će omogućiti angažiranje Frontex-a, koji bi pomagao domaćim policijskim agencijama. Navodi se i da je sporazum na čekanju zbog insistiranja vlasti Republike Srpske da policija tog entiteta bude tretirana kao partner ravnopravan državnim policijskim agencijama, što je svakako nedopustivo.
Istovremeno, neke ranije poruke oko angažmana Frontex-a ukazuju na to da je njihova zainteresiranost prvenstveno za EU granicu, nešto što bi faktički direktno pomoglo prvenstveno Hrvatskoj, koja sada ima obavezu kontrole vanjskih granica Unije. Međutim, Bosna i Hercegovina već dugo ima problem s istočnom granicom, primarno sa Srbijom, ona je slabo zaštićena i porozna, a granica s Hrvatskom gotovo hermetički zatvorena, tako da se u jednom momentu u BiH stvorila tampon zona za migrante i imali smo pravu eskalaciju problema.
Očekujemo da se cijela granica BiH jednako tretira, za BiH je pitanje granice posebno osjetljivo i tu smo vrlo oprezni. Određena pomoć Frontexa je dobrodošla, ali mi prvenstveno moramo ojačati svoju graničnu službu, tako da sam bliži posezanju za interventnim rješenjima jačanja naših graničnih snaga dok se u potpunosti ne kapacitiraju. Pitanje sigurne granice je pitanje suvereniteta države“, kazao je Ademović.
Govorio je i o suverenitetu, tačnije Dodikovom govoru koji je na posljednjem sastanku koalicionih partnera na državnom nivou u Mostaru predstavio Deklaraciju o suverenosti BiH.
„Naslov dokumenta jeste primamljiv, ali sadržaj i sama njegova intencija je jasno vidljiva i vrlo opasna. Prvenstveno, Dodik ne poštuje Ustav BiH, a sada predlaže nekakvu deklaraciju o suverenitetu. U preambuli Ustava BiH već stoji "opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom". Dakle, već imamo sve napisano, a istinsko jačanje suvereniteta jeste rješavanje pitanja zaštite granica BiH, zaštite državne imovine, regulacije neba, paralelnih odnosa sa susjednim zemljama itd. Ne trebaju nam populističke deklaracije već provedba Ustava i odluke Ustavnog suda i važećih zakona.
U tekstu predmetne deklaracije koji su mediji objavili vidi se da je fokus na odlasku stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH kao i zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR). Dokument je samo celofan za ono što Dodik agresivno zagovara već mjesecima, a to je da uruši Ustavni sud BiH koji ga sprječava da donosi neustavne zakone i da otima državnu imovinu, te da ukine instituciju visokog predstavnika. U tom dokumentu niz je opasnih poruka, od toga da je BiH sastavljena od dva entiteta, da je "višenacionalna država“, da treba prestati strani intervencionizam" i mandat stranih sudija, da treba prestati djelovanje Vijeća za implementaciju mira, u fokus stavlja entitete kao potpisnike Aneksa 10 koji trebaju preuzeti odgovornost itd.
Dodik očito pokušava jačati svoju pregovaračku poziciju, zateže maksimalno da bi isposlovao nešto što želi predstaviti kao minimum i da bi sebe predstavio kao kooperativnog političara. Neće to proći“, dodao je Ademović.