Reisul-ulemi Kavazoviću dodijeljena Povelja Grada Visoko

(Patria) - Reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazoviću večeras je dodijeljena Povelja Grada Visoko o proglašenju počasnim građaninom ovog grada.

Povelja je uručena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, održanoj povodom dana Grada Visoko.

U njegovo ime Povelju je primio Ahmed Purdić, fetvai-emin Islamske zajednice, koji je ovom prilikom prisutnim prenio poruku reisul-uleme Kavazovića.

„Hvala vam na izuzetnoj časti da me ubrojite među građane ovog starog grada, čiji stanovnici su stoljećima čuvali pomen na naše velikane, naše banove i kraljeve, a preko njih i nas povezivali sa našom zemljom Bosnom, čuvajući njeno ime i ime našeg naroda. Moja radost je još i veća zbog saznanja da nas ovaj dan povezuje s rodnim listom naše zemlje: Poveljom bana Kulina“, naveo je reisul-ulema.

Istakao je da je Grad Visoko u svojoj dugoj povijesti svjedočio mnogim važnim historijskim događajima, a da su se njegovi vrijedni ljudi trudili da ga učine mjestom u koje ljudi rado dolaze i iz njega odlaze s najljepšim uspomenama.

„Visoko sa svojim mahalama, džamijama i crkvama, kazuje nam dugu priču o neprekinutom preplitanju vjera, kultura i tradicija koje su se splele u jednu bosansku pletenicu koja se ne da rasplesti. Govoriti o Visokom, znači govoriti o nama, onakvim kakvi smo bili tokom historije, kakvi jesmo i kakvi bismo trebali biti u budućnosti“, poručio je reisul-ulema.

Ocijenio je da je vrijeme u koje živimo suočeno s brojnim izazovima, ali bez obzira na rata i sva iskušenja, ne treba kazati da "nam je teško, teže nego našim precima".

„Jer nije, budući da svako vrijeme nosi svoje terete, brige i radosti. Kao i onima prije nas, potrebna nam je zajednica (država), koja će nam biti utočište u teškim vremenima i pastir (vlast) koji nas razumije. Moramo biti sposobni i opredijeljeni da razvijamo velika dostignuća modernog doba u sferi ljudskih prava, slobode savjesti, nauke, slobode govora, a pri tome držati otvorenim duh prema njegovom nadnaravnom Temelju koji ga osnažuje i čini kreativnim“, naveo je reisul-ulema.

Između ostalog, istakao je da vjera, nauka i kultura trebaju biti osnove društvenog života, te da su „vrijedne ruke i oslonac na vlastita znanja i resurse jedini garant našeg opstanka na ovim prostorima“.

„Trebali bismo prekinuti s iluzijama da će neko drugi, a ne mi, žvakati naše zalogaje, bili oni gorki ili slatki. Imamo prelijepu zemlju, u kojoj je Uzvišeni stvorio puno nimeta. Treba da Mu zahvaljujemo na tome, da radimo i molimo Ga da blagoslovi naš rad i učini ga berićetnim“, poručio je reisul-ulema.

Dodao je da se kao sinovi i kćeri ove zemlje, braća i sestre svih vjera i narodnosti, trebamo zalagati za slobodno i pravedno bosanskohercegovačko društvo.

„Da bismo to postigli, moramo se prema njemu odnositi s punom svijesti o njegovoj važnosti i važnosti moralne savjesti. Naša savjest mora biti najšire područje odgovornosti za ljude ove zemlje, njihovu egzistenciju, osjećaj pripadnosti identitetu, mjesto suočavanja, prostor prosudbe i mjesto Istine koja će dovesti do ličnog i društvenog pomirenja.

Naša savjest je možda naše biti ili ne biti. Zato ne bismo smjeli sebi dozvoliti da ona postane predmet ideološke manipulacije. Savjest, to je ono unutarnje u nama, terezija na kojoj se mjeri težina i osnova svake stvari. Na njoj treba da počiva obnova moralnosti, našeg zajedništva, komšiluka, društvenog poretka, mira i pravde u Bosni. Potrebna nam je vjera - ne kao ideologija, koja će nuditi konkretna politička rješenja, već kao svjetiljka koja će osnažiti i pročistiti naš um, te nam pomoći da dođemo do moralnih principa koji će vrijediti za sve“, naveo je reisul-ulema.

Poručio je da je sretan što Visoko iznova otkriva svoje ruho, kazavši da nas historijske znamenitosti ovog grada upućuju na njegovu izuzetnu važnost.

„Dobri međuljudski odnosi garancija su da će on i dalje biti mjesto ugodnog života. Pokrenuta privreda govori nam o vrijednim ljudima koji su sposobni da žive od svoga rada. A međuvjerski dijalog je zalog za naš duhovni rast i razumijevanje među ljudima, različitih vjera i tradicija.

Medresa 'Osman-ef. Redžović' i Franjevačka klasična gimnazija u ovom gradu, i upućenost ovih škola jedne na drugu, govori nam koliko smo bliski i potrebni jedni drugima. Učinimo ono što je do nas da se svi lijepo osjećamo u ovom gradu i zamolimo Boga da nas podrži na tom putu“, naglasio je reisul-ulema.

Na kraju je još jednom zahvalio na velikom priznanju koje mu je ukazano.

„Čovjek je po rođenju građanin mjesta u kojem je rođen. Vašu odluku da me primite u svoje okrilje kao sugrađanina prihvatam s iskrenom radošću i poniznošću, uz obećanje da ću se truditi da je opravdam i dodatno zaslužim. Hvala vam od srca! Neka Uzvišeni čuva ovaj grad, njegove ljude i našu domovinu Bosnu i Hercegovinu“, poručio je reisul-ulema.