Piše: Armin Sijamić
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Rishi Sunak u utorak je došao u dvodnevnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama i održao niz sastanaka sa vodećim zvaničnicima u toj zemlji. Sunak je sreo čelnike Kongresa, pripadnike američke poslovne zajednice, da bi posjetu zaključio sastankom sa predsjednikom Josephom Bidenom.
Koliko su veze Washingtona i Londona jake i koliko su važne za ostatak svijeta govori i događaj koji je prethodio sastanku Bidena i Sunaka u Bijeloj kući. Biden je, pred kamerama, svom gostu poželio dobrodošlicu i u šali rekao da će njih dvojica u „narednih dvadeset minuta“ riješiti sve svjetske probleme.
Nakon završenog sastanka Biden je podsjetio da su se njih dvojica u četiri mjeseca srela četiri puta. U martu u San Diegu, zajedno sa premijerom Australije, razgovarali su o djelovanju AUKUS-a, u aprilu su se sreli u Belfastu na godišnjicu Sporazuma na Veliki Petak, u maju u Hirošimi tokom sastanka G7 i jučer u Washingtonu.
Biden je istakao da ne postoji važno svjetsko pitanje da SAD i UK ne stoje zajedno, da su tokom historije bili saveznici i da sada grade „partnerstvo za 21. vijek“ zasnovano na ekonomiji, tranziciji ka čistoj energiji, dogovorima o naprednim tehnologijama koje će „oblikovati našu budućnost“, zaštititi tehnologije koje su važne za nacionalnu sigurnost dvije države i ojačavanju lanaca snabdijevanja tako da njihove ekonomije ne zavise od bilo koje druge države.
Tehnologije budućnosti
Biden i Sunak su govorili konkretno, ne ostavljajući sumnju šta im je krajnji cilj. Biden je rekao da će dvije zemlje raditi na razvoju tehnologija koje koriste „vojska“ i „obavještajne službe“ i da će one biti zaštićene od onih koji „ne dijele naše vrijednosti“. Iako su malo govorili o trećim državama, Biden i Sunak su istakli da će dvije zemlje nastaviti borbu protiv Rusije i Kine, koje prema Sunaku, „kradu naše intelektualno vlasništvo“. Ovaj klasični nastup realpolitike obznanjen javnosti govori o tome koliko je, prije svih Kina, napredovala u utrci sa Zapadom.
Biden i Sunak su potpisali „Atlantsku deklaraciju“ koju su opisali kao prvu takve vrste u oblasti ekonomskog partnerstva, a koja se odnosi na umjetnu inteligenciju, ublažavanje trgovinskih barijera između dvije države, bliže veze u vojnim pitanjima, pristup tržištu minerala, zaštiti podataka i nizu drugih ekonomskih pitanja. Biden je istakao da će dvije zemlje raditi na razvoju industrije poluprovodnika, kvantnih računara i umjetne inteligencije, a Sunak da će London ugostiti prvi samit o umjetnoj inteligenciji, čime će se ova država pokušati nametnuti kao vodeća sila u ovoj oblasti. To je, čini se, stvaranje temelja da Washington i London još jednom zauzmu bolje pozicije u odnosu na ostatak svijeta.
Pred sastanak sa Bidenom, Sunak je rekao da je ekonomska saradnja ključna za sigurnost kao što su i odbrambeni savezi.
„Kao što nam je interoperabilnost između naših vojski dala prednost na bojnom polju nad našim protivnicima, veća ekonomska interoperabilnost će nam dati ključnu prednost u narednim decenijama“, rekao je Sunak uoči pregovora.
Drugim riječima, dvije države nastoje iskoristiti prednost koju će im omogućiti liderstvo u umjetnoj inteligenciji, uskraćujući te tehnologije svima onima „koji ne dijele vrijednosti“ SAD i UK, kako je to rekao Biden.
Suštinski, ovo je najava obračuna sa Kinom, u oblasti ekonomije i sigurnosti, koja je jedina država koja im je u ovom polju sposobna parirati u ovom trenutku. Snažan kineski razvoj 5G mreže dobio je odgovor Washingtona još u vremenu kada je zemljom upravljao Donald Trump. On je tada kineskim kompanijama uveo sankcije, a onda su druge zemlje otkazivale ugovore s Kinezima. Još tada je bilo jasno da se kreira nova politika Zapada koja će biti drugačija od one koju poznajemo. Slobodno i otvoreno tržište bi moglo postati prošlost, barem kada je riječ u odnosu prema Kini.
U slučaju umjetne inteligencije obračun bi mogao biti drastičniji, jer su neslućene mogućnosti korištenjem takvih tehnologija. Neki od lidera u polju umjetne inteligencije već su se oglasili i tražili „usporavanje“ njenog razvoja, jer postaje opasnost za svijet kakav poznajemo. Zato su Washington i London odlučili da prave zakonske i druge okvire korištenja umjetne inteligencije, što će im bez sumnje dati prednost u odnosu na ostale.
Značajna prednost koju imaju činjenicom da su gotovo sve najveće kompanije u ovoj oblasti smještene na Zapadu, vjerovatno je odlučujući faktor da se krene u tom pravcu, uz strah da to ne uradi Kina, koju je ranije Biden označio kao jedinu silu koja može parirati SAD širom svijeta i u gotovo svim oblastima. Tako bi se moglo desiti da brojne nove tehnologije ne ustupe rivalima.
Sjetimo se da je kinesko ekonomsko čudo počelo onoga trenutka kada su kompanije iz SAD odlučile da otvore pogone u Kini. Korištenje umjetne inteligencije moglo bi dati prednost onome koji je koristi kao što je upotreba mašina dala prednost u odnosu na one koji su se još uvijek oslanjali na ručni rad.
Sile koje vode i sila koja jača
Biden je rekao da SAD i UK „vode“ procese širom svijeta i da je njihovo partnerstvo snažno. On je istakao da „ne postoji bliža zemlja“ Sjedinjenim Državama od Ujedinjenog Kraljevstva. Sunak je istakao da će dvije zemlje raditi na sigurnosti u „regiji Atlantika i Pacifika“, a što je doslovno cijeli svijet. Nema sumnje da će glavne mete te politike biti Rusija i Kina, a da će se bitka voditi za Afriku što je spomenuo i Biden.
Biden i Sunak su istakli da će dvije zemlje nastaviti da podržavaju Ukrajinu u odbrani od ruske agresije, a gosta je interesovala mogućnost da njegov ministar odbrane Ben Wallace postane novi sekretar NATO-a, nakon što u septembru Jens Stoltenberg ode sa te pozicije. Biden je odgovorio da je to „moguće“ i da „ostaje da se vidi“, budući da će o tome odlučivati i saveznici. Iako se ovo pitanje čini manje važnim od drugih o kojima se govorilo, ono je za London veoma važno, nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Evropsku uniju. Vodstvo u savezu u kome su gotovo sve članice iz Evrope i dio su EU, za London bi postao važan alat za veće prisustvo na evropskom kontinentu, posebno na njegovom istoku.
Tokom susreta dva lidera više puta su spomenute duboke historijske veze Washingtona i Londona i njihovo prijateljstvo, a spominjale su i anegdote sa Winstonom Churchillom. Spominjanje jednog od najuspješnijih i najorginalnijih političara u historiji svijeta, nije slučajno budući da je se on poslije Drugog svjetskog rata zalagao za ujedinjenu Evropu, a da London zadrži snažne veze sa SAD. Danas kada je London van EU, držanje uz Washington vjerovatno je jedini način da UK igra globalnu ulogu. Sunakova spremnost da se potpišu ugovori koji dodatnu vežu London za SAD to dokazuje.
Odnosi dugogodišnjih saveznika će se produbljivati i prilagođavati vremenu koje dolazi, a partnerstvo Washingtona i Londona ostati glavna snaga Zapada. Sa druge strane, desile su se promjene u odnosu na prethodne decenije. Glavni rival Washingtona i Londona više nije Rusija. Kina je postala ekonomski, tehnološki i na kraju politički div čije je obuzdavanje postalo najvažnije vanjskopolitičko pitanje Wasingtona i Londona.