Pravnici zabrinuti zbog formiranja krivičnog predmeta protiv sudije Branka Perića

Sudija Branko Perić ocijenio je predistražne radnje po krivičnoj prijavi protiv njega kao pokušaj diskreditovanja u kome ulogu ima grupa tužilaca Državnog tužilaštva. Tužilaštvo BiH se nakon vijesti o prijavi brani da je riječ o neutemeljenim optužbama, dok pojedini pravnici u prvim reakcijama za Detektor kažu kako ih zabrinjava formiranje predmeta – posebno ukoliko se odnosi na Perićevo izdvojeno mišljenje u presudi za predmet “Respiratori”.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je za Detektor da je na osnovu anonimne krivične prijave formiralo predmet protiv sudije Suda Bosne i Hercegovine Branka Perića zbog sumnje da je počinio krivično djelo odavanja tajnih podataka i da je kao sudija prekršio zakon. Iz ovog tužilaštva nisu potvrdili da li je krivična prijava u vezi s predmetom “Novalić i ostali”, navodeći kako ne mogu iznositi sadržaje krivičnih prijava niti komentarisati.

Vijest o krivičnom predmetu objavio je Perić nakon vijesti da je Ured disciplinskog tužioca protiv njega pokrenuo disciplinski postupak, nakon što je u nepravosnažnoj presudi u predmetu “Respiratori” imao izdvojeno mišljenje.

Perić je u objavi optužio “tužilačko-medijsku mafiju” da je nakon disciplinskog postupka izdejstvovala pokretanje i predistražnog krivičnog postupka protiv njega zbog izdvojenog mišljenja tokom presude premijeru Federacije i drugima. On je direktno optužio državne tužioce za pokušaj diskreditacije.

Sudija Perić za Detektor kaže da pravosudnu zajednicu vidi kao “običnu močvaru” te da sudije ne interesuje ništa osim norme i plate. Prema njegovim riječima, nikada se ni jedno udruženje sudija nije oglasilo protiv napada na čast i dostojanstvo sudija ili ugrožavanje nezavisnosti pravosuđa.

“Nikada niko nije stao u moju zaštitu, kao da se to isto ne može sutra dogoditi njima. Tužilaštvo, kao stranka u postupku, ne bi smjelo imati ovlaštenja da procesuira sudije, ili na bilo koji način utiče na njihova statusna prava. Procesuiranje sudija i predsjednika države treba biti u nadležnosti najvišeg suda i po specijalnim materijalnim i procesnim zakonima”, objašnjava on.

Perić vjeruje da tužioci vrše pritisak na sudije i pokušavaju ih zastrašiti procesuiranjem, što ugrožava nezavisnost sudija i podriva pravosudni sistem i vladavinu prava. Smatra da su tužioci zloupotrijebili svoja ovlaštenja.

“Česta je praksa da tužioci dostavljaju anonimne prijave protiv sudija da bi im se svetili zbog ličnih animoziteta. Danas tužilački sistem ima ogromnu moć, koju niko ne kontroliše”, kaže Perić te dodaje da tužioci tu moć obilato koriste.

Tužilaštvo odbacuje odgovornost

Glavni državni tužilac Milanko Kajganić odgovorio je na upit Detektora pisanim putem odjela tužilaštva za odnose s javnošću. U odgovoru su objasnili da se sve zaprimljene prijave, u skladu sa standardnim procedurama, automatskom dodjelom predmeta, dodjeljuju u rad nekom od tužilaca, nakon čega tužioci vrše provjere navoda iz prijave.

Naveli su da svakodnevno primaju više anonimnih ili potpisanih prijava i podnesaka, koje prosljeđuju u rad tužiocima, i da se tužioci na njih ne mogu oglušiti bez provjera jer bi to bilo suprotno zakonu. Iz Tužilaštva nisu naveli kada su zaprimili prijavu i koliko dugo na njoj rade. Upozorili su sve koje prijavljuju da je lažno prijavljivanje krivično djelo.

U saopćenju koje je Tužilaštvo u četvrtak poslalo svim medijima navodi se da iznošenje bilo kakvih neutemeljenih i proizvoljnih optužbi prema tužiocima nije u skladu sa sudijskom etikom.

“Smatramo neprimjerenim istupanje sudije koje se referira na još uvijek aktuelne predmete koji nisu pravosnažno okončani. Odbacujemo bilo kakve neutemeljene optužbe na rad tužilaca”, navodi se.

Advokatica Senka Nožica smatra da nije sigurna na šta se može odnositi formiranje predmeta osim na objavljivanje izdvojenog mišljenja sudije Perića tokom iznošenja prvostepene presude u predmetu “Respiratori”, te da ne zadovoljava niti jedan bitni element krivičnog djela za koji je prijavljen.

Ona dodaje da formiranje predmeta Državnog tužilaštva protiv sudije Perića predstavlja napad na Ustav BiH i da je ovaj postupak Tužilaštva neka vrsta odmazde protiv sudije koji donosi oslobađajuću presudu i koji stoji iza svoje odluke.

“Generalno smatram da je to jako loš potez za Tužilaštvo BiH. Loša je poruka, kako se mi sad advokati osjećamo ako nešto kažemo i ne odgovara Tužilaštvu BiH, hoćemo li doći pod udar od mogućnosti krivičnog procesuiranja?”, kaže ona i dodaje kako misli da je to “pomalo urušavanje pravosuđa i države”.

Advokat Esad Fejzagić, bivši sudija Suda BiH, navodi da izdvojeno mišljenje sudije tokom iznošenja presude može predstavljati disciplinski prekršaj, ali nikako krivično djelo.

“Ne ulazeći u to šta disciplinski postupak može donijeti, sigurno sam uvjeren da tu krivičnog djela nema. Lično to mislim. Mada ne znam detalje, ali sama ta odluka sigurno nema kvalitet krivičnog djela, po mom mišljenju”, navodi on te dodaje da ovakav potez Tužilaštva može predstavljati vrstu pritiska na sudije.

“Ali nisam baš upućen u detalje, tako da ne smijem biti kategoričan jer samo onaj ko zna sve detalje iz spisa može reći pravu ocjenu”, kaže Fejzagić.

Detektor je ranije pisao o detaljima presude u predmetu “Respiratori”, u kojoj je Sud Bosne i Hercegovine osudio tadašnjeg federalnog premijera Fadila Novalića, suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka tokom pandemije koronavirusa, dok je bivša federalna ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena optužbe za nesavjestan rad u službi.

Kao član tročlanog Sudskog vijeća, Perić je tokom izricanja presude pročitao svoje izdvojeno mišljenje u kojem se ne slaže s drugom dvojicom sudija o krivici federalnog premijera. Ova presuda još uvijek nije zvanično objavljena na stranici Suda BiH. Detektor je u utorak objavio kako je protiv Perića pokrenut disciplinski postupak, između ostalog, i u vezi s donošenjem presude u predmetu “Respiratori”.

Zabrinutost pravosudne zajednice

Advokatica Jesenka Rešidović kaže kako ne ulazi u pitanje izdvojenog odnosno suprotnog sudijskog mišljenja, oko kojeg postoje različita shvatanja i u samoj pravosudnoj zajednici, ali smatra da je u ovom trenutku mnogo bitnije istaći kao prethodno pitanje, koji je to forum na kojem se takva pitanja trebaju razmatrati.

“Moj je stav, a znam da je to stav i mnogih kolega, da bi takav forum trebao biti zajedničko savjetovanje svih relevantnih aktera u pravosuđu, na kojem se takva pitanja trebaju razmatrati, a ne da se takva pitanja pokreću najprije putem iniciranja disciplinskih i krivičnih postupaka”, smatra Rešidović.

Ona objašnjava da svi advokati krivičari svaki dan u sudnicama svjedoče brojnim različitim odnosno oprečnim stavovima sudskih vijeća o primjeni odredbi Zakona o krivičnom postupku, navodeći konkretne primjere pred Državnim sudom, u kojem su vijeća imala suprotne stavove o primjeni istih, u nekim slučajevima čak i imperativnih, odredbi Zakona o krivičnom postupku.

“Koliko je meni poznato, u vezi s navedenim postupanjima i tumačenjima Zakona o krivičnom postupku, nisu dosad bili pokretani disciplinski ni krivični postupci. Kako sam već iznijela, smatram da bi se, umjesto bilo kakvih preuranjenih djelovanja, o svim tako važnim pravnim pitanjima najprije trebalo raspravljati, i po mogućnosti i raspraviti, unutar same pravosudne zajednice, na adekvatnim forumima kao što su zajednička savjetovanja, seminari i slično, iz razloga što se radi o temama od velike važnosti, ne samo za pravosuđe već i za građane, a sve u cilju postizanja i poštivanja načela pravne sigurnosti, pravičnosti i jednakosti svih pred zakonom i sudom”, kaže ona.

Članica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Biljana Simeunović objašnjava kako dio Zakona o krivičnom postupku u vezi s donošenjem i saopćavanjem odluka, odnosno član koji se odnosi na tajno glasanje, otvara mogućnosti za različita tumačenja.

“Odredbe tog člana su neprecizne i otvaraju mogućnost za različita tumačenja, a što odstupa od principa predvidivosti pravne norme. Čim otvara mogućnosti različitog tumačenja, on otvara i mogućnosti da odstupa od principa predvidivosti pravne norme, a to nije dobro, ostaviti prostor za različita tumačenja”, kaže Simeunović.