Gatti Santana pred Vijećem sigurnosti UN-a govorila o Srbiji, negiranju genocida, Kordiću koji bi sve isto ponovio

(Patria) - Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Grasijela Gati Santana (Graciela Gatti) rekla je u ponedjeljak pred Vijećem sigurnosti UN u Njujorku da Srbija „flagrantno zanemaruje“ svoju međunarodnu obavezu da uhapsi i izruči Petra Jojića i Vjericu Radeta, optužene za nepoštovanje tog suda.

Podnoseći redovan izvještaj VS UN, sudija Gati je odbijanje Srbije da „uhapsi i preda“ zvaničnike Srpske radikalne stranke Jojića i Radeta okarakterisala kao jednu od „najvećih prijetnji“ s kojim se sudski Mehanizam, nasljednik Haškog tribunala, suočava, zajedno sa „neprestanim pokušajima da se potkopaju naš rad…i presude“.

„U to spada to što Srbija flagrantno krši svoje međunarodne pravne obaveze koje je utvrdilo VS UN i što uporno propušta da uhapsi i preda Petra Jojića i Vjericu Radeta koji su navodno ometali sprovođenje pravde“, naglasila je Gati Santana.

Ona je upozorila da nesaradnja Srbije „spriječava Mehanizam da sprovede svoj mandat“.

Gati Santana je podvukla da i dalje postoji „uznemirujući trend negiranja genocida, slavljenja ratnih zločina i čak provokativnih izjava osuđenih osoba koje besramno priznaju da bi sve ponovo učinili“.

Gati Santana je Srbiju zbog neizručenja Jojića i Radeta prijavila i krajem prošle godine.

Jojića i Radeta, Haški tribunal je, u oktobru 2012, optužio da su utjecali na svjedoke optužbe u haškom procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.

Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radeta uhapse i izruče u Hag.

S proljeća 2016. godine, Viši sud u Beogradu odlučio je da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.

Srbija je, istovremeno, izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.

To tumačenje, sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da zvanični Beograd, i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu, ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.

Međutim, poslije zatvaranja Tribunala, njegov pravni nasljednik, sudski Mehanizam, 2017. je donio odluku da suđenje zvaničnicima radikala ustupi Srbiji.

Nakon žalbe tužioca, apelaciono veće je naložilo da sudija Liju Daćun (Liu Daqun) razmotri da li bi svjedoci protiv Jojića i Radete bili bezbjedni ako bi suđenje bilo održano u Srbiji.

U martu 2019., sudija Daćun poništio je prvobitnu odluku i naložio da se proces Jojiću i Radeti održi u Hagu. Istovremeno, vlastima Srbije, sudija je ponovo uputio nalog za hapšenje i izručenje optuženih.

Kao obrazloženje za to, kineski sudija Daćun je naveo da su ključni svjedoci u ovom predmetu „nedvosmisleno“ izjavili da neće svjedočiti ako suđenje bude u Srbiji zbog „ozbiljne zabrinutosti za svoju bezbjednosti i bezbjednost svojih porodica“.

Mehanizam je, u februaru 2020. godine, odbacio žalbu Srbije na tu odluku, i potvrdio da će zvaničnicima radikala suditi u Hagu.

Sudija Daćun je, krajem jula 2020, pozvao Srbiju da ga izvijesti šta je preduzela da sprovede nalog za hapšenje i izručenje Jojića i Radete.

U septembru 2021., sudija Daćun donio je odluku da sasluša svjedoke optužbe u odsustvu Jojića i Radete, u cilju očuvanja dokaznog materijala.

Taj poseban pravni postupak ne predstavlja suđenje, ali će izjave svjedoka date pred sudijom Daćunom kasnije moći da budu prihvaćene kao dokaz na suđenju Jojiću i Radeti, ako i kada do njega dođe.