(Patria) - Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine nije reformski niti donosi ono što bi Zakon o energiji trebao donijeti, tvrdi za NAP Almir Bečarević, ministar u Vladi KS i stručnjak za gasna pitanja.
„Zakoni ovog tipa postoje u okruženju i ovaj "naš" je komični zakon u odnosu na okruženje. Države donose ovakve zakone, a ne dijelovi jedne države. Država određuje šta će regulirati, a šta će prepustiti nižim nivoima vlasti.
Država nema regulatornu komisiju za energiju već samo DERK, a isti je regulator za električnu energiju na državnom nivou i kojem je država odredila nadležnosti u sektoru el. energije, a entiteti su dobili u nadležnost ono sto nije nadležnost državnog regulatora“, ističe Bečarević.
U BiH nema državnog regulatora za gas, upozorava, a sada imamo da će entitetski regulator uređivati gasni sektor.
„Ovo je ono što već imamo u manjem entitetu. Ovo je prošla vlada iz svojih interesa željela da progura pod krinkom ispunjenja uvjeta iz obaveza prema Energetskoj zajednici. Da približim jednostavno:
Članom 22. Regulatorna komisija u okviru svoje nadležnosti poduzima mjere pod tačkom c) otvara tržište za sve energente, a pod tačkom e) stvara uvjete za pristup treće strane mrežnim sistemima. Da budem još jasniji, ovim zakonom Regulator će u domenu gasa poduzeti mjere za OTVARANJE TRŽIŠTA GASA, te stvoriti uslove za pristup treće strane transportnom sistemu“, ističe Bečarević.
Bez državnog zakona i bez regulatora na državnom nivou sada FBiH radi ono što je već uradila RS i time otvara se mogućnost učešća trgovaca gasom iz RS i Srbije.
„Uredba o regulaciji gasnog tržišta u FBiH je ovo stopirala zadnjih 15 godina i ova Uredba gubi svoj smisao jer zakon je jače pravne snage. Ujedno, kada pogledate definicije vidite da imate "zaštićenog kupca" u elektroenergetskom sektoru, a ne i u sektoru gasa.
U Uredbi o regulaciji gasnog sektora imate jedan način formiranja cijene gasa kod snabdjevača, a sada imate otvoreno tržošte. Sarajevogas formira svoju cijenu gasa uz odobrenje fiksne "marže", a sada bi trebali imati regulatora koji formira i odobrava tarifni model, a da tu nadležnost mu nije prenijela država kao u sektoru el. energije“, ističe Bečarević.
Dodaje da o ostalim besmislenim članovima zakona ne bi trošio riječi jer cilj ovog zakona nije regulacija onoga što prenese država na entitet već otvaranje tržišta u segmente gdje još nije otvoreno čime se prepuštamo susjedima da ulaskom u sve sektore energije gubimo svoj suverenitet.
„Ja bih volio da se varam, ali regulirati energiju, a da država nije sve definisala iz obaveza sporazuma iz Dejtona i poglavlja "JAVNE KORPORACIJE", te da nije uredila državnim zakonom ono što od infrastrukture prolazi kroz oba entiteta je put u energetski sunovrat preostalih državnih kompanija“, dodaje.