Magna Carta je prvi pisani ustavni akt u svijetu

(Patria) - Magna Carta Libertatum (lat. velika povelja, engl. Great Charter) velika je povelja o slobodama i pravima podanika, koju je engleski kralj Ivan Bez Zemlje (John Lackland) izdao pod pritiskom engleskih velikaša u Runeymeadu pokraj Windsora 15. juna 1215. godine.

S vremenom je postala simbolom ograničenja samovoljne vladarove vlasti.

Slične povelje bile su izdavane i prije, ali su bile općenito formulisane i nisu ih nametnuli podanici.

Poveljom se vladar obvezao da će se vanredna davanja ubirati samo uz pristanak opće skupštine staleža i zagarantovao je sigurnost imovine.

Magna Carta Libertatum (Foto: Wikipedia)

Obvezao se i da slobodne ljude neće lišavati života, slobode, prava i imovine niti ih progoniti, osim na osnovi odluke suda njima ravnih ili na osnovi prava zemlje, kao i da nikome neće uskratiti pravnu zaštitu.

Magna Carta garantuje i povlastice engleske Crkve i nemiješanje kralja u crkvene izbore, kao i povlastice Londona i drugih gradova, a trgovcima daje pravo na slobodno kretanje i trgovanje.

Smatra se prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske, i uopće prvim pisanim ustavnim aktom u svijetu, pogotovo iz razloga što su ustanak plemstva i sklapanje Povelje podržali i drugi slojevi naroda.

Također se smatra dokumentom koji garantuje građanska prava i vladavinu zakona, prenosi Nacional.hr.