SJEDNICA VMBIH I VLADE RH Plenković uslovio podršku BiH izmjenama Ustava i Izbornog zakona, ne vidi problem u Trgovskoj gori

(Patria) - Hrvatska je spremna pomoći svojim iskustvom Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, ali očekuje promjene ustava i izbornog zakonodavstva.

Poručio je to danas hrvatski premijer Andrej Plenković na kraju treće zajedničke sjednice Vlade Hrvatske i Vijeća ministara BiH održane u Zagrebu.

Insistiranje na reformama izbornog zakona

Ministri su raspravili 32 tačke dnevnog reda. Između ostalog razgovarano je i o saradnji i pomoći Hrvatske na evropskom putu BiH.

- Hrvatska je spremna prenijeti iskustva Bosni i Hercegovini uz očekivanje da se razriješe i svojevrsna prethodna pitanja, poput pitanja ustavnih reformi i reformi izbornog zakona koje su temelj funkcionisanja svake države - izjavio je Plenković novinarima.

Izrazio je uvjerenje da će se u novi izborni ciklus u BiH ući "s novim, pravičnijim izbornim sistemom koji garantuje jednakopravnost svih konstitutivnih naroda i svih građana Bosne i Hercegovine".

Reforma izbornog zakonodavstva u BiH nije bila na dnevnom redu zajedničke sjednice, ali predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je istakla da je to "pitanje i obaveza političkih predstavnika institucija BiH."

- No, želim naglasiti da je to pitanje koje još uvijek opterećuje odnose, političke prilike pa i rad institucija u BiH, a na koncu i njen evropski put - rekla je Krišto. 

Dodaje da je to prioritetno pitanje i da se Bosna i Hercegovina obavezala da će u roku šest mjeseci provesti ograničene promjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva, kao i presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi se "otklonio svaki vid diskriminacije prema svakom pojedincu koji ne pripada nijednom od konstitutivnih naroda".

Bosna i Hercegovina ima status kandidata za članstvo u bloku od 27 članica od decembra prošle godine. Krišto kaže da je BiH "fokusirana na proces evropskih integracija i da oko tog pitanja postoji i politički i institucionalni usuglašeni stav", kao i da o bosanskohercegovačkim političarima ovisi "koliko će se snažno i brzo koračati na evropskom putu". Pritom je "od velike koristi" svaka vrsta pomoći prijatelja iz EU, dodala je.

Foto: Twitter/Vlada Hrvatske

Važne teme

Krišto je kao važne teme navela i sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko - Gunja i novih mostova preko rijeke Save, kao i brojnih modernizacija cesta kao što su Mostar - Grude, Jajce - Bihać - Kladuša, Banja Luka - Livno - Split, dok je ozvaničena inicijativa za uspostavu voza Sarajevo - Zagreb te obnova Unske pruge.

- Razgovarali smo i o drugim temama, od problematike izgradnje otpada Trgovska gora, sukcesije imovine bivše SFRJ, aerodroma Trebinje, te smo i ovdje kod ovih tačaka spremni uložiti zajedničke napore u duhu prijateljskih odnosa - kazala je Krišto.

Sklopljen je i novi ugovor o pograničnoj saradnji koji uključuje izgradnju novih graničnih prelaza i pretvaranje povremenih u stalne prelaze.

Upravo je pitanje izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom, bila tačka dnevnog reda na kojoj su insistirali ministri iz bh. entiteta Rs Staša Košarac i Nenad Nešić, ali su i pojedini zastupnici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ukazali na značaj da se ona nađe na dnevnom redu zajedničke sjednice.

- Što se tiče Trgovske gore i odlagališta radioaktivnog otpada, važno je da je riječ o lokaciji na Banovini koja je udaljena dva kilometra od granice, na nenaseljenom području. Tamo bi se skladištio niskoradioaktivni otpad. Čerkezovec nije predviđen za visokoradioaktivni otpad - rekao je Plenković.

Kazao je da im nije poznato da je došlo do curenja radioaktivnog otpada u zemljama koje imaju slična odlagališta.

- Da odagnamo strahove, htio bih reći da, kad bi neko stajao 365 dana 24 sata ispred zida tog odlagališta, on ne bi primio nikakvo zračenje. To je manje nego zračenje koje primi bilo koji putnik aviona na jednom letu - ustvrdio je Plenković.