Brčko Distrikt prošle godine u prava uveo djecu iz ratnog seksualnog nasilja, sada to čini i Vlada FBiH

(Patria) - Na prijedlog Ministarstva rada i socijalne politike Nacrt Zakona o civilnim žrtvama rata razmatran je na prošloj sjednici Vlade FBiH, a na današnjoj sjednici članovi Vlade jednoglasno su usvojili Prijedlog koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru na drugo čitanje u oba doma Parlamenta FBiH.

Nakon završetka ove procedure za koju se u Ministarstvu rada i socijalne politike nadaju da će biti završena do početka jeseni, civilne žrtve rata po prvi put će, tri decenije od završetka agresije, imati lex specialis, odnosno zakon iz kojeg svoja prava crpe civilne žrtve rata i članovi njihovih porodica.

„Usvajanje Prijedloga Zakona na današnjoj sjednici Vlade nama je vjetar u leđa koji se u Ministarstvu dugo čekao. Zakon je u proceduri više od dvije godine i drago nam je da smo konačno napravili korak naprijed. Nadamo se podršci oba doma Parlamenta jer su ga već jednom imali na čitanju i jednoglasno ga usvojili, tako da ste strane ne očekujemo da procedura potraje duže nego što je to formalno potrebno. Naše civilne žrtve konačno su na pragu ostvarenja svoje pobjede, da dobiju zakon koji se odnosi isključivo na njih, obzirom da su do sada svoja prava crpili iz Općeg zakona od 1999. godine koji je u međuvremenu pretrpio niz izmjena i samim tim postao težak za implementaciju u praksi“, objavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, odmah po usvajanju ovog zakona.

Ministar Delić podsjetio je da je ovaj zakon jedinstven u svijetu jer po prvi put uvodi u pravo djecu rođenu iz čina ratnog seksualnog nasilja, što je konačno institucionalni prekid tišine i jasna poruka i žrtvama silovanja i njihovoj djeci da imaju sagovornika i partnera koji će se zajedno s njima boriti za njihovo dostojanstvo, mjesto u društvu i život bez predrasuda i stigmi.

Podsjećamo, djeca rođena nakon ratnog silovanja dobila su status civilne žrtve rata u Brčko distriktu još prošle godine i to je bilo prvi put u BiH da je vlast prepoznala kako ova populacija stanovništva treba biti "vidljiva".

Civilne žrtve rata dio svojih prava do sada su crpile iz općeg zakona iz 1999. godine, a ovaj prvi Zakon o civilnim žrtvama rata donosi određena poboljšanja u odnosu na opći zakon iz 1999. godine i to u segmentima koji se odnose na: posebne kategorije civilnih žrtava rata po ovom zakonu ostvaruju pravo na naknadu u rangu osoba sa invaliditetom prve kategorije, ukida se cenzusa za porodice koje ostvaruju pravo na porodičnu invalidninu, uvodi se reparacija kao pravni osnov za dio naknade osobama s invaliditetom koje su stradale zbog ratnih dejstava kao civili, uvode se u zakon djeca rođena iz zločina silovanja, ukida se rok posebnim kategorijama, odnosno žrtvama silovanja za prijavljivanje silovanja, kao i žrtvama zaostalog ratnog materijala, ukida se uslov obaveznog vještačenja u Institutu za medicinsko vještačenje (što je dosta traumatično za žrtve – ponovo proživljavati sve pred strancima po nekoliko puta) i nastavlja s radom posebna komisija koja se bavi identifikacijom žrtava silovanja (kojima žrtve same dolaze na intervjue i same se prijavljuju za identifikaciju), zatim smanjenje dobne granice za udovice i udovce kod
nasljeđivanja penzije sa 65 na 55 (za žene) i 60 godina (za muškarce) i niz drugih novina.

Zakon je osim socijalne i reparacijske prirode, u smislu da za najviše kategorije predviđa i pravni osnov izjednačavanja mogućnosti u odnosu na osobe bez invaliditeta, a što je utemeljeno u UN konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom, ali i dodatno reparaciju zbog svega što su pretrpjeli tokom ratnih razaranja zbog činjenice da ih država nije uspjela zaštiti. Zakon, također, predviđa borbu protiv predrasuda i stigmatizacije žrtava silovanja i djece rođene iz tog čina.