Uoči Kijeva: Bosanska politika pouzdan saveznik NATO-a za razliku od hrvatske

(Patria) - Prema pisanju bosanskohercegovačkih medija članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović posjetit će ruskom agresijom zahvaćenu Republiku Ukrajinu.

Iako se u mogućnosti posjete Ukrajini od strane članova PBiH spekulisalo još tokom prošlog saziva Predsjedništva BiH, čini se da će posjeta sada i doista biti realizirana.

Podsjećamo, odmah nakon izbijanja ruske agresije na Ukrajinu, zahvaljujući probosanskim glasovima u Predsjedništvu BiH, država Bosna i Hercegovina je kroz Ujedinjene nacije i Vijeće Evrope zvanično osudila rusku agresiju na Ukrajinu.

Prevagu je u tome trenutku u Predsjedništvu BiH svojim glasom donio član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je bio eksplicitan u takvoj vrsti odluke.

Međutim, nisu svi politički akteri koji danas nominalno osuđuju rusku agresiju bili tako decidni. Lider HDZ-a Dragan Čović dugo je, slijedeći politiku Milorada Dodika, oklijevao da osudi rusku agresiju. Zastupnici Čovićevog HDZ-a u više navrata su odbili u Parlamentu Bosne i Hercegovine glasati za osudu ruske agresije.

Pa ipak, za domaću javnost nije se radilo o iznenađenju obzirom da se lider HDZ-a Dragan Čović uz geste dubokog naklona sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova u Sarajevu, i to baš u onom danu kada su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odbili da se zvanično susretnu sa Sergejom Lavrovom nakon što je ruski diplomata na grub način povrijedio dostojanstvo i integritet države Bosne i Hercegovine.

Čović se naklanja Lavrovu

Podsjećamo Lavrov se dan ranije u Istočnom Sarajevu sastao sa Miloradom Dodikom, bez državnih obilježja.

Tako su Komšić i Čović dvije godine prije ruske agresije na Ukrajinu pokazali šta misle o agresivnoj ruskoj politici. Iako to od strane zapadnih saveznika nije valorizirano na ispravan način, gledano sa ove vremenske distance, potez Komšića je bio ispravan i nije mogao biti drugačiji imajući u vidu zvaničnu vanjskopolitičku strategiju i orijentaciju države Bosne i Hercegovine.

Suprotno od toga postupali su oni koje su zapadni saveznici nagradili za destruktivnu politiku i za politiku podrške velikoruskoj hegemoniji, a tu je u prvom redu riječ o Draganu Čoviću lideru HDZ-a BiH i predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću.

Milanović koji neumorno podržava separatističku politiku HDZ-a BiH i Milorada Dodika, od početka velikoruske agresije na Ukrajinu, za razliku od Komšića, stajao je na strani ruskog agresora.

Stoga se postavlja pitanje iz kojih razloga pojedini predstavnici zapadnih zemalja vrše političku izolaciju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji se pokazao kao pouzdan partner NATO-a, za razliku od čelnika Republike Hrvatske koji potkopava povjerenje u NATO savez u regionu.

Možda je posjeta Kijevu dobra prilika da se na najvišem međunarodnom nivou postavi pitanje, ko na Zapadnom Balkanu ugrožava stabilnost regiona i proklamira vrijednosti suprotne euroatlanskim, a ko istim ostaje vjeran čak i u situaciji kada zapadni saveznici svojom politikom priređuju razočarenja građanima Bosne i Hercegovine.

Ukoliko bi se zapadni saveznici u Bosni i Hercegovini oslanjali samo na one koji su posljednje vrijeme imali korist od Zapada, euroatlanska perspektiva BiH bila bi potpuno nepostojeća. Jer nisu politički saveznici Zorana Milanovića u Bosni i Hercegovini ti koji čuvaju euroatlansku perspektivu BiH, nego nasuprot, Milanovićevi politički protivnici, Komšić, Bećirović i ostali bosanski političari.

(M.T.)