Kako su Dodik i Rs, pod okriljem EU integracija, tjerali strane tužioce i sudije iz BiH

Piše: Istraga.ba

Sjećate li se Catherine Ashton? Prije dvanaest godina bila je visoka predstavnica Evropske unije i u maju 2011. godine doputovala je u Banju Luku kako bi sa zvaničnicima Republike srpske, predvođenim Miloradom Dodikom, razgovarala o "referendumu o pravosuđu" i stranim sudijama i tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH.

Nakon te posjete, postignut je dogovor. Milorad Dodik se "povukao", ali strane sudije i tužioci su otišli iz Bosne i Hercegovine.

Deceniju kasnije, Milorad Dodik primjenjuje istu taktiku. Umjesto referenduma, tu je Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH. Narodna skupština Rs traži povlačenje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

Umjesto Catherine Ashton, u BiH je sada doputovala Angelina Eichhorst, glavna direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove Evropske unije. I priča o stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH je i formalno otvorena. Princip je, dakle, isti. Razlika je tek u nijansama.

Ashton, Dodik, strane sudije i tužioci - 2011.

"Narodna skupština Republike srpske podržala je u srijedu navečer inicijativu predsjednika Rs Milorada Dodika da se u ovom bh. entitetu održi referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH", glasila je vijest objavljena 14. aprila 2011. godine.

Referendumsko pitanje koje je tada usvojila NSRs glasilo je: "Da li podržavate nametnute zakone od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH?"

Zaključak NSRs - referendum o pravosuđu

Prije samih zaključaka, predsjednik Rs Milorad Dodik često je govorio o potrebi da strane sudije i tužioci napuste Bosnu i Hercegovinu. No, međunarodni zvaničnici nisu reagovali sve dok Narodna skupština Rs nije usvojila zaključke o referendumu. Trideset dana nakon odluke NSRs, u Banju Luku je doputovala Catherine Ashton.

- Evropska unija spremna je da pomogne BiH, da otvori dijalog o radu pravosuđa i aktivira mehanizme kao odgovor na sve dileme - kazala je 13. maja 2011. godine tadašnja visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i evropsku sigurnost.

Ashton je obećala formiranje komisije za strukturalni dijalog o pravosuđu, a Narodna skupština Rs je petnaest dana kasnije donijela odluku o odustajanju od referenduma.

"Narodna skupština Republike srpske (u daljem tekstu: Narodna skupština) pozdravlja sporazum između visokog predstavnika/potpredsjednika Lady Ashton i predsjednika Republike srpske Milorada Dodika i najavljeni strukturirani dijalog (u daljem tekstu: Dijalog) domaćih subjekata i Evropske unije o stanju u pravosuđu u Bosni i Hercegovini, s očekivanjem da će Dijalog, kratkoročno, omogućiti poboljšanje postojećeg stanja, a dugoročno, dati preporuke za temeljnu rekonstrukciju sistema pravosuđa na nivou Bosne i Hercegovine, s opštim ciljem jačanja vladavine prava.

Narodna skupština potvrđuje svoj principijelni stav da je referendum najviši oblik neposredne demokratije i prava građana na slobodno izražavanje svog mišljenja, u skladu s ustavom i zakonima. Narodna skupština smatra da, otvaranjem Dijaloga o stanju u pravosuđu, za sada nije neophodno organizovanje javnog izjašnjavanja građana o ovom pitanju", glasili su zaključci NSRs.

Deeskalacija se desila ubrzo. Tokom 2012. godine sve međunarodne sudije i tužioci koji su bili angažovani u Tužilaštvu BiH, odnosno Sudu BiH napustili su pozicije. Bh. pravosuđe je, tako, prepušteno "domaćim kadrovima".

Eichhorst, Dodik i strane sudije u Ustavnom sudu BiH - 2023.

Godinama zvaničnici Rs potenciraju priču o stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH, pozivajući se na 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti za članstvo u EU.

Među tim prioritetima je i onaj koji se odnosi na reformu Ustavnog suda BiH, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca.

Narodna skupština Republike srpske usvojila je 27. juna 2023. godine Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Povod za donošenje tog zakona je odluka Ustavnog suda BiH da izbriše jednu odredu u Pravilima Ustavnog suda BIH koja, suštinski, ne mijenja ništa. OHR je poništio taj zakon, međutim, Dodik je potpisao Ukaz i Zakon je objavljen u Službenom glasniku Rs.

Kako bi "smirila tenzije", 12. jula ove godine u Sarajevo je doputovala Angelina Eichhorst, direktorica za Evropu u Službi za vanjske poslove EU. Na sastanku s liderima Trojke, HDZ-a i SNSD-a ponudila je plan za deeskalaciju.

Predsjednik Rs Milorad Dodik ponudio je evropskoj zvaničnici svoje uslove za smirivanje krize u Bosni i Hercegovini, a jedan od tih zahtjeva je - odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Nakon sastanka premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić izjavio je da je "vođen veoma korektan razgovor s predstavnicima EU".

Kaže da su se učesnici sastanka dogovorili da na nivou tima pripreme akcijski plan, odnosno provedbu 14 prioriteta iz Mišljenja EU o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU.

- Eichhorst je zadovoljna da smo na tu temu razgovarali i da smo spremni rješavati tu situaciju. Oni su veoma zainteresirani za BiH i kažu da vjeruju u našu zemlju.

Također, želimo da se napredak i zamah koji smo imali na početku nastave, tako da s njihove strane imamo pozitivnu klimu i pozitivan odgovor. Na nama je da to sada zadržimo - rekao je Nikšić.

Dakle, pregovori o odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH su suštinski započeli. I sve što bude dogovoreno morat će, barem djelimično, ići u prilog Republici srpskoj, koja će od ničega, po uzoru na 2011. godinu, dobiti - nešto.