EU i Latinska Amerika održali samit usred podjela oko trgovine i rata u Ukrajini

(Patria) - Evropska unija je ugostila lidere Latinske Amerike i Kariba na dugo očekivanom samitu kako bi ublažila zategnute veze i razgovarali kako riješiti ruski rat u Ukrajini.

Samit sa više od pedeset visokih funkcionera prvi je između EU i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) od 2015. godine, s nekoliko pitanja koja potkopavaju veze.

„Potrebni su nam naši bliski prijatelji da budu uz nas u ovim neizvjesnim vremenima“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, pozdravljajući brazilskog predsjednika Luiza Inacija Lulu da Silvu uoči pregovora, javio je AFP. Von der Leyen je obećala da će Evropa uložiti 45 milijardi eura u latinoameričku ekonomiju u okviru programa Global Gateway, odgovora Brisela na kinesku akciju „Pojas i put“.

Brisel se nadao da će uvjeriti transatlantske partnere da potpišu odbacivanje ruske invazije na Ukrajinu. Domaćin samita Charles Michel, koji predstavlja lidere EU kao predsjednik Evropskog vijeća, otvorio je prvu sjednicu pozivajući delegate da osude ruski „ilegalni rat“.

Predsjednik CELAC-a, premijer Ralph Gonsalves iz Saint Vincenta i Grenadina, insistirao je da samit nije mjesto za razgovor o Ukrajini, tvrdeći da rat treba privesti kraju pregovora čak i ako „ne bude potpuno zadovoljavajući za svaku stranu“.

„Svjestan sam da zemlje članice Evropske unije mogu imati razumljivu preokupaciju situacijom u Ukrajini", rekao je.

„Ali ovaj samit ne bi trebao postati još jedno beskorisno bojno polje za diskurse o ovom pitanju, o čemu se raspravljalo i nastavlja se baviti na drugim
relevantnijim forumima“, dodao je.

Trideset tri zemlje Latinske Amerike i Kariba nemaju usaglašen stav o ukraji skom ratu, a neke žele zaštititi veze s Rusijom ili tražiti kompromisni mirovni sporazum.

Umjesto da se bave Ukrajinom, neki delegati CELAC-a će se zalagati za implementaciju trgovinskog sporazuma između EU i Mercosur-a iz 2019. godine, koji je zastao zbog zabrinutosti Evrope oko krčenja šuma i poljoprivredne konkurencije.

Tri godine nakon dogovora o liberalizaciji trgovine između EU i Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja, nekoliko evropskih vlada ga tek treba ratificirati. Neki su se nadali da će samit donijeti novi zamah u sporazumu o Mercosuru. Ali diplomate oba bloka su bile jasni da se na pregovorima ne očekuje pomak u trgovini.

Visoki španski diplomata rekao je novinarima u Briselu da će EU-CELAC „biti politički samit, a ne pregovarački samit“. Gustavo Pandiani, argentinski podsekretar za latinoamerička pitanja, predvidio je „konsultacije i politički dijalog o širokim političkim linijama“ i dodao:

„Nećemo razgovarati o tarifama“.

Prvi znaci problema za trgovinski sporazum došli su pod bivšim brazilskim desničarskim predsjednikom Jairom Bolsonarom koji je pokrenuo val poljoprivrednog razvoja u Amazoniji. Njega je zamijenio ljevičar Lula da Silva, koji ima bolju zelenu politiku. Ali olakšanje za EU bilo je kratkog daha, jer je se Lulom proglasio „neutralnim“ u ratu Rusije protiv Ukrajine i odbio pokušaj Evrope da trgovinskom paktu Mercosur pridruži pravila protiv krčenja šuma.
EU je 2020. godine usvojila svoj takozvani Green Deal, koji nije bio usmjeren na Latinsku Ameriku, već svoje trgovinske sporazume vezuje za strože ekološke standarde. U martu je EU predstavila niz prijedloga za ažuriranje sporazuma o Mercosuru, uključujući obavezujuća ograničenja krčenja šuma, sa trgovinskim posljedicama, što je izazvalo gnjev Brazila.

Samit bi trebalo da traje dva dana.