Damir-ef. Peštalić: Ahmedija je posljednja izašla iz Srebrenice, sa svojim narodom se prva vratila

(Patria) - Ahmedija je uvijek bila uz svoj narod - posljednja je izašla iz Srebrenice, zajedno sa svojim narodom se prva vratila, a danas s narodom dijeli svakodnevicu života, i dobro i loše - poručio je povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Srebrenica Damir-ef. Peštalić.

U utorak, 11. jula, bit će klanjana dženaza i obavljen ukop 30 žrtava genocida. Ističući da je, kako vrijeme prolazi, sve teže nositi teret bola za ubijenim, efendija Peštalić je ukazao na „fenomen dostojanstva“.

Svojevrsni fenomen

„Ne postoji nijedan narod na svijetu koji ima veće dostojanstvo od Bošnjaka, u ovom slučaju od žrtava genocida. S jedne strane je sve što su preživjeli, što su izgubili, njihova bol, patnja, ono što i danas proživljavaju, a nasuprot tome pokazuju ogromnu snagu, energiju, dostojanstvo. To je svojevrsni fenomen, koji, kako naša država, tako i Evropa i svijet, moraju prepoznati i više cijeniti“, kazao je Peštalić.

Dodao je da, također, „ne postoji nijedan narod na svijetu koji je na istom mjestu gdje je genocid počinjen, uspostavio novi život“.

„Ne postoji nijedan narod koji se vratio na mjesto genocida i nikada nije pričao priče o osvetama, nikada nije krivicu za genocid prenosio na cijeli narod, nego samo na pojedince koji su ga izvršili, koji je radio na uspostavljanju suživota, tolerancije, bolje budućnosti na ovim prostorima, osim žrtava genocida u Srebrenici. U svoj boli je njihovo dostojanstvo nešto što uvijek treba isticati“, kazao je on.

Ukazao je na veliku podršku koju Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, na čelu s reisul-ulemom Husein-ef. Kavazovićem, pruža povratnicima, porodicama žrtava genocida.

„Islamska zajednica, na čelu s našim reisul-ulemom, opredijeljena je za podršku održivom povratku, za život na svakom pedlju naše države, za život s jednakim pravima za sve i međusobnom tolerancijom i poštovanjem. Kada je u pitanju povratak i kada su u pitanju ljudi koji su se vraćali u manji bosanskohercegovački entitet, Islamska zajednica je uvijek bila uz naše ljude“, istaknuo je Peštalić.

Dodao je da je Zajednica, kroz niz projekata, pokazala kako se strateški može pomoći u procesu održivog povratka.

„Uz sve to, nije bilo nijednog slučaja, nijednog momenta, da naš reisul-ulema, tada muftija tuzlanski, nije bio s žrtvama. Naš muftija dr. Vahid-ef. Fazlović nastavlja sve ono što je započeo reisul-ulema. Tako isto je i s imamima.

Možemo izdvojiti dvije stvari koje su važne, a historija će ih pamtiti, možda ćemo kasnije shvatiti koliko je to bilo važno. Prvo je Fond za povratničke džemate pri Islamskoj zajednici, koji pomaže u dijelovima koje mi ne možemo da postignemo, zbog ogromnih posljedica genocida.

Trebamo svi zajedno raditi da ojačamo ovaj fond i da ga stavimo na raspolaganje. Projekat 'Akcija kurbani', koji je Islamska zajednica odlično osmislila, na prijedlog našeg reisul-uleme, je također vrlo važan i vid je podrške našim ljudima. Važno je jer ljudi vide da neko misli na njih, da zna u kakvom su položaju, a naravno i finansijski je za njih značajno“, naveo je Peštalić.

Damir-ef. Peštalić je govorio i o tome kako se Bošnjaci Srebrenice osjećaju povodom aktuelne političke situacije u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

Borba za pravdu

„Stiče se dojam da mi, u suštini, nikada nismo znali dovoljno prepoznati, niti stavljati u prvi plan, stanje žrtava, njihovu emociju, sve traume i posljedice genocida.

Niko se nikada nije dovoljno pitao kako im je, imaju li snage samo da pogledaju u pravcu Srebrenice, kamoli da dođu u Srebrenicu, da žive u ovim krajevima, da se bore za pravdu. Mislim da smo na tom ispitu pali svi, kao narod.

Mi smo trebali raditi, staviti se na raspolaganje, uraditi sve što je u našoj moći kako bi žrtve ostatak života provele u miru i slobodi. Žrtve su morale same da se bore, prsa u prsa, paralelno i za pravdu i za život. Kako prolazi vrijeme, sve se očekuje da će biti bolje, ali, iz dana u dan, iz godine u godinu, to postaje sve dramatičnije.

Nakon skoro 30 godina od genocida, imamo situaciju da žrtve genocida još nisu našli svoje najmilije, a prijeti im se novim genocidom, otcjepljenjima“, naglasio je Peštalić.

Ukazao je na činjenicu da ideologija genocida još nije pobijeđena, naprotiv, da postaje agresivnija.

„Možete samo zamisliti kako je žrtvama da slušaju sve to i žive u takvom ambijentu. Važno je da se okupimo zajedno, da Bošnjaci o ovom pitanju budu jedinstveni, da nema razvodnjavanja.

Moramo znati da je pobijediti politiku genocida imperativ. Mora se stati ukraj onima koji je šire, kako bi napravili ambijent u kojem se neće desiti novi genocid. Važno je svaki dan skretati pažnju na to.

Razmislimo kako je zanoćiti majci u Srebrenici, gdje je počinjen genocid, a da misli da li će se to sutra ponovo desiti. To ovih dana treba biti glavno pitanje, ne samo u državi, nego i Evropi“, potcrtao je on.

Ocijenio je da se nikada nije imalo „dovoljno osjećaja za strateški povratak“.
„Skretali smo pažnju, upozoravali na to kroz godine. Moramo imati jače i bolje planove i strategije. Dosta toga je urađeno.

Značaj održivog povratka

Nekad je bilo nemoguće zamisliti život u Srebrenici, ali došlo je do toga, djeca se ponovo rađaju u Srebrenici, rađa se novi život. Sve je to velika milost, i to treba imati na umu.

Ali isto tako, moramo biti svjesni da to može prestati, da može doći do situacije da život ovdje neće biti moguće održati dugoročno, ako ne budemo ozbiljni“, smatra glavni srebrenički imam.

Pozvao je na svijest o značaju pitanja održivog povratka.

„Niko me ne može ubijediti da naša dva najveća kantona na svojim nivoima ne mogu donijeti odluku da se ovi krajevi proglase krajevima od posebnog značaja, nacionalnog interesa, te da se dogovori ozbiljna strategija po kojoj će se raditi.

Ako se to desi, siguran sam da bi život u Srebrenici, ali i drugim krajevima, ne samo bio moguć i održiv, nego i zanimljiv za druge, koji nisu ovdje rođeni. Ne smijemo dozvoliti da to nemamo u fokusu“, smatra Peštalić.

Naveo je i aktuelni primjer diskriminacije djece iz Podrinja, upozoravajući da ovakvi, i slični slučajevi, ne smiju ponoviti.

„Recimo, u Tuzlanskom kantonu (TK) je nedavno raspisan konkurs za prijem studenata, na kojem se, između ostalog, boduje eksterna matura, s pet bodova. Eksternu maturu su imali učenici u TK, ali ne i djeca u Podrinju. To je nepravda, diskriminacija.

Pričamo o strategiji, o budućim koracima, a eliminišemo djecu zbog te odluke. Upozoravali smo, slali signale, nudili alternativna rješenja za jednak tretman. Ova diskriminacija koja je urađena prema našoj djeci ove godine je nešto što se mora riješiti, to je nedopustivo.

Trebamo ustati i ukazati na to. Imam pravo to reći, jer sam lično oštećen, moja kćerka je oštećena. Zbog tih pet bodova nije dobila ono što je željela. To je ogromna nepravda, mora se potencirati, promijeniti, kako naša djeca ne bi imala iste probleme u budućnosti. Dakle, strategija, dobri planovi, projekti, zajednički rad, proglašenje krajava za krajeve od nacionalnog interesa. Samo tako možemo doći do željenog cilja“, kazao je Peštalić.

Kao pozitivan primjer odnosa prema djeci iz Podrinja izdvojio je Behram-begovu medresu u Tuzli.

„Kada se ima dovoljno želje, stvari je moguće riješiti. A ukoliko neko i ne zna riješiti, neka pita, kako bi se došlo do rješenja. Primjer je tuzlanska medresa, koja je riješila problem te vrste i omogućila našoj djeci, koja imaju želju da dođu u Medresu, prilagođene kriterije.

Medresa daje mnoge privilegije djeci iz Podrinja. Dakle, ističemo Islamsku zajednicu, Behram-begovu medresu, muftiju tuzlanskog, koji imaju viziju i pronalaze odgovarajuće načine da to i realizuju“, zaključio je Damir-ef. Peštalić.