Antidržavna većina u Ustavnom sudu BiH vodi u tragediju i legalno rušenje države

Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine su sukladno Ustavu konačne i obavezujuće. Međutim one nisu nepromjenjive. Pravna tumačenja i zauzeti pravni stavovi u pojedinačnim odlukama, podložni su promjenama, na način da se novom odlukom u novom predmetu koji se tiče istog pitanja npr. državne imovine zauzme pravno stajalište suprotno onom iz Odluke U-1/11 i sa njom vezanih odluka, te da Ustavni sud Bosne i Hercegovine kaže da državna imovina pripada entitetima, a ne državi.

Sudovi u načelu vrlo rijetko mijenjaju svoju praksu, a Ustavni sud Bosne i Hercegovine do sada nije imao značajnih zaokreta, posebno ne na pitanjima od državnog značaja kao što je imovina, nadležnosti i srodna pitanja.

Međutim, kada dođe do promjena u sastavu suda, dolazi i do promjene pravne filozofije i način na koji nova većina u Ustavnom sudu tretira određena pitanja. Upravo je to slijed događaja koji može dovesti do preinačenja pravnih tumačenja i zauzetih pravnih stavova u odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Kontinuitet pravne prakse Ustavnog suda Bosne i Hercegovine osnovica je svih zahtjeva radi ocjene ustavnosti pravnog nasilja u formi pravnih propisa i drugih odluka koje usvaja Narodna skupština Republike Srpske, a koji za cilj imaju napad na državnu imovinu, njene institucije, njene nadležnosti i na kraju na nju samu stvaranjem prethodnih uslova za pravnu i faktičku secesiju entiteta Republika Srpska.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine svojim je djelovanjem vraćao entitet u ustavni i pravni okvir državne Bosne i Hercegovine i držao stabilnu posljednju liniju odbrane od secesionizma. Međutim, izvjesno je da će doći do promjena u strukturi, sastavu i načinu rada Ustavnog suda BiH.

Tačnije, međunarodna zajednica je vrlo blizu da napravi još jedan i za državu fatalan ustupak proruskom lideru entiteta Rs Miloradu Dodiku i naloži svojim akterima u vlasti da podignu ruke za izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te izbor kadrova po želji Dodika i Čovića.

Promjena u strukturi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ukoliko u konačnici bude usvojen Zakon o Ustavnom sudu BiH znači da će Narodna skupština Republike Srpske uz dosadašnja dva birati još najmanje jednog sudiju u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, dok će Parlament Federacije Bosne i Hercegovine birati još dvoje sudija. Ukupno to će značiti da će Milorad Dodik imati troje sudija čija će pravna i sudijska politika biti da sude u skladu sa svjetonadzorima srpske nacionalne politike i teze o „izvornom Dejtonu“ prema kojoj su i nebo i ptice koje lete nebom srpske jer je tako navodno dogovoreno u Dejtonu, a nije.

Sa druge strane, nakon što bi Trojka isporučila Marina Vukoju, Dragan Čović ima još jedno sigurno imenovanje (nakon penzionisanja Valerije Galić), a kada međunarodna zajednica pristane da Dodiku isporuči to što traži i Čović će dobiti još jedno imenovanje.

Dakle, Dragan Čović će imati troje sudija čija će pravna i sudijska filozofija biti da sude na osnovu činjenica i dokaza i da ishod ide u korist trećeg entiteta.

Na primjeru Vukoje, Čović govori kakav kadar želi i kakvim će kadrom popunjavati sve funkcije, pa tako i onu u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Poslušan, nekompetentan i dovoljno očešan o stranku da svi znaju čiji je ali opet sa dovoljno prostora da se proda u javnosti kao „nestranački“ kadar. Kombinacija koja će u političkom savezu HDZ-SNSD biti naklonjena njihovim političkim i teritorijalnim ambicijama.

Dakle, HDZ i SNSD će imati 6 sudija od 9 u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, a što im daje super većinu da donose Odluke kave žele, da mijenjaju Pravila suda kako oni žele i da u konačnici u Ustavni sud Bosne i Hercegovine uvedu entitetsko glasanje i taj do sada bedem države pretvore u treći dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Kakva bi to nesaglediva tragedija bila za državu Bosnu i Hercegovini.

Na kraju sve je u rukama zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine koji će vrlo vjerovatno u četvrtak ponovo se način pred izborom. Prvo, da li će (ne)stručna komisija Predstavničkog doma uskratiti zastupnicima pravo da vrše svoju dužnost i svim kandidatima pravo da se o njihovoj kandidaturi izjasni Predstavnički dom. Drugo, da li će svojim glasom za Vukoju glasati za novo poglavlje u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koje ne nosi potpunu katastrofu za državu Bosnu i Hercegovinu.

(M.T)