Tri scenarija za izbacivanje Komšića iz državne vlasti

I dok iz Demokratske fronte poručuju da iz Vijeća ministara BiH i vlada Sarajevskog kantona i ZDK-a neće sami izaći, lideri SBB-a i SDA Fahrudin Radončić i Bakir Izetbegović potpisali su koalicioni sporazum o zajedničkom djelovanju na svim nivoima vlasti.

To znači da imaju razrađen plan kako se riješiti DF-a, ili u prijevodu nećeš milom hoćeš silom. Na federalnom nivou to je već gotova stvar. SBB preuzima DF-ova ministarstva.

Kantonalne vlade i državna tek treba da se rekonstruišu, a to će se dogoditi najdalje do kraja godine.  

Postoje dva scenarija. Prema prvom, utemeljen Zakonom o Vijeću ministara BiH, predsjedavajući Vijeća ministara u ovom slučaju Denis Zvizdić, može podnijeti ostavku Predsjedništvu BiH bez obrazloženja.

Ako predsjedavajući podnese ostavku, onda i Vijeće ministara daje ostavku u cjelini, nakon čega se imenuje novi mandatar i novi saziv državne vlade.

Šanse da se to dogodi su minimalne.

Drugi scenarij, također zakonska mogućnost, jeste da Zvizdić pokrene postupak smjene DF-ovog ministra prometa i komunikacija Slavka Matanovića i zamjenika ministara odbrane Emira Suljagića.

Ako Parlamentarna skupština BiH donese odluku o potvrdi smjene Matanovića i Suljagića, onda je Zvizdić dužan da imenuje nove, koji bi trebali biti iz SBB-a, ako ova stranka preuzima sve iz kvote DF-a.  

To su dva moguća scenarija, koja zakon predviđa.

Međutim, postoji i treći, političke naravi, a to je „samodiskvalifikacija“ Demokratske fronte.

Podsjećanja radi, 2012. godine, SDA je glasala protiv državnog budžeta u Parlamentu BiH, što je bio razlog i opravdanje da ostale stranke vladajuće šestorke ( dva HDZ-a, SDS, SNSD i SDP) zatraže izbacivanje SDA iz vlasti. Tada je u igru uletio SBB i Fahrudin Radončić.

Istu sudbinu, vrlo lako mogao bi doživjeti i DF. Predsjednik ove stranke Željko Komšić, već nekoliko puta je najavio da njegova stranka neće podržati Mehanizam koordinacije u obliku kakvom se sada predlaže.

- Administrativno i institucionalno zaoktruživanje terirorije nekadašnje tzv. Herceg Bosne desit će se kroz formu mehanizma koordinacije kojim će se kantonima dati moć odlučivanja iz čisto državne nadležnosti. Time se kantoni izvode na političku scenu kao institucije koje imaju nadležnost u vanjskoj politici (pravo veta na sve odluke koje se donose u tom tijelu, a čime se zadire u oblast vanjske politike kao isključivo nadležnosti državnih institucija, jer kroz mehanizam koordinacije se realizuje vanjska politika zemlje u procesu pridruživanja EU), kao i kroz izmjene Izbornog zakona kojima će Čović uvesti etničke izborne jedinice, Komšićev je stav.

Upravo glasanje o Mehanizmu koordinacije moglo bi biti „ispisnica“ za DF. Mehanizam koordinacije će podržati i HDZ BiH, i Savez za promjene ( jer odgovara RS-u), i SDA i SBB. U toj priči DF će ostati usamljen, jer će biti protiv.

S obzirom da se radi o jednom o tri ključna uvjeta da bi BiH do kraja godine kako se to već najavljuje, mogla podnijeti zahtjev za članstvo u EU, DF-ovo „ne“ bit će više nego dovoljan razlog da stranke u vlasti imaju adut u rukama zbog čega će Komšiću uručiti kartu u jednom pravcu.