Kako su banke u BiH postale Alajbegove slamarice

Vrijednost osiguranih depozita u Bobar banci iznosila je oko 87 miliona KM i oni su isplaćeni do u marku i to isključivo iz sredstava Fonda Agencije za osiguranje depozita. Očigledno je da će se to isto dogoditi sa 55 miliona koliko iznose  osigurani depoziti Banke Srpske. Ukupan dug Bobar banke i Banke Srpske koji će pokriti Agencija za osiguranje depozita iznosi 142 miliona maraka.   

Likvidacija Bobar banke pokazala je nezakonitosti u ovim finansijskim procesima.  Utvrđeno je da je Balkan Investment Bank (BIB) na kraju 2012. godine imao neto kapital od 6,7 miliona KM te da je adekvatnost kapitala 3,18 odsto, što je znatno manje od propisanog minimuma Zakonom o bankama RS. Dakle, BIB ili Banka Srpske je trebala odavno biti isključena iz Unije banaka i sistema zaštite njenih klijenata. Zašto nije, nemamo odgovora.

Pokazalo se da je sistem pokušao zaštititi najprije sebe i svoje sumnjive rabote. Nezakonitosti su nastavljene. U članu 12.2.3. Zakona o Agenciji za osiguranje depozita stoji da se prvenstveno ide na proporcionalno isplaćivanje iz raspoloživih iznosa sredstava u banci.

U istom članu dalje stoji: „...Nakon što likvidacioni upravnik isplati sve prikladne depozite, u cijelosti ili na osnovu proporcionalnosti ograničene samo na raspoloživa sredstva u banci, svaki manjak sredstava u isplati osiguranih depozita nadoknađuje Fond (Agencije za osigurtanje depozita)“. Sva sredstva će biti isplaćena sa iste državne gomile. Više od 70 posto sredstava u Fondu Agencije izdvajali su građani u banke iz Federacije.      

Dakle, sredstva zatečena u ove dvije banke su se morala isplaćivati proporcionalno svim deponentima. Ali, to nije urađeno u slučaju Bobar banke, pa neće ni u slučaju Banke Srpske, iako niko ne vjeruje da su računi Bobar banke i Banke Srpske ostali potpuno prazni. Obje banke su na računima morale imati ozbiljna sredstva, što se uostalom i tvrdilo u medijima, kad se govorilo o 10 tajanstveno nestalih miliona sa računa Bobar banke.

Nema budale koja ne bi primjetila da ovdje nešto nije u redu. Ali, mi imamo i previše mudrih kojima je najvažnije da se ne miješaju u ove poslove. Bošnjaka ima više na Sjevernom polu nego u državnom i federalnom ministarstvu finansija.

Već se odavno govori da se u rušenju ove dvije banke radi o golemom isisavanju novca, koji bi se, nakon što se naplati ova suma od 142 miliona iz kase državne Agencije, vratio u legalne tokove. Sa slomom ovih banaka govori se o golemom pranju novca preko off shore kompanija, u čemu učestvuje i vlast RS-a.

Usput, valja provjeriti firme čiji je novac ostao zabrobljen u Banci Srpske? Agonija ove banke je trajala poduže, a samo određene firme su uspjele izvući novac. Gotovo svim firmama iz Federacije, preciznije iz Sarajeva, te Brčko Distrikta novac je ostao zarobljen u Banci Srpske.

Isto se dogodilo najvećim dijelom firmama iz istočnog dijela RS. Očito je da je stanje ove banke bilo stroga tajna za politički nepodobne klijente. Da nešto ne štima, pokazao je i nedavni zahtjev  da Vlada RS uplati 30 miliona KM u Banku Srpske. Nije bilo objašnjenja zašto je to urađeno. 

I konačno, tu je nezakonit odnos prema još jednom pravu Agencije za osiguranje depozita. Prema članu 11. Zakona o Agenciji „sredstva Fonda čine i sredstva ostvarena naplatom po osnovu subrogacije iz likvidacione i stečajne mase banke“.

To znači da će Agencija za osiguiranje depozita iz stečajne mase od prodaje imovine obje likvidirane banke imati nulti prioritet da namiri ono što je isplatila za osigurane depozite.

Kako vidimo o tom novcu  se ne govori, čak ni u Vijeću ministara. Nije se ništa slično ni kao komentar pojavilo u medijima. Kao da je novac ove države i njenih građana Alajbegova slama. Svjedoci smo niza brutalnih pljački i neobjašnjive ležernosti onih koji bi morali reagirati na ovaj kriminal?