Referendum kao alibi: Dodik krenuo brutalno u razbijanje države BiH

Milorad Dodik odlukom Narodne skupštine RS o održavanju referenduma o Danu Republike 9. januaru, koji će se održati 25. septembra krenuo je u direktno i otvoreno razbijanje države Bosne i Hercegovine.

Po prvi puta događa se da neki od nivoa vlasti, što je presedan bilo gdje u svijetu, organizira referendum na kojem građani treba da odluče da li prihvataju presudu Ustavnog suda BiH kojom je 9. januar ocijenjen kao neustavan.

Odluke najviše državne pravosudne institucije svugdje u svijetu su konačne i o njima se nigdje ne daju politički komentari, a kamoli da u nekoj od evropskih zemalja, čijem članstvu težimo, organizira se referendum kao što je to slučaj sa manjim bh. entitetom.

Odluke kakva je o neustavnom Danu Republike moraju se provesti!

Kada su 9. januara 1992. godine srpski zastupnici u Skupštini RBiH donijeli odluku o proglašenju „republike srpskog naroda u BiH“, bio je to uvod u pokušaj otcjepljenja dijela Republike Bosne i Hercegovine, i njenog pripajanja „krnjoj Jugoslaviji“. 

Ovaj datum određen je Zakonom o praznicima RS, kao Dan Republike. Uz to 9. januar je u pravoslavnom kalendaru slava svetog Arhiđakona Stefana, te se ovaj svetac smatra zaštitnikom RS.

Ustavni sud BiH je svojom odlukom iz novembra prošle godine, naglasio, da ni na koji način ne dovodi u pitanje pravo građana BiH pravoslavne vjeroispovijesti da slobodno na tradicionalan način obilježavaju svoje praznike, uključujući i slavu Svetog Arhiđakona Stefana. 

Time u vodu pada Dodikova priča kako Srbima u Republici Srpskoj, Ustavni sud BiH zabranjuje njihovu slavu 9. januara.

Ustavni sud BiH nije osporio pravo Republike Srpske da slavi Dan Republike, ali to ne može, istaknuto je, da bude 9. januar. Sud je ocijenio da taj datum nije prihvatljiv za sve građane Republike Srpske, odnosno da ga svi građani ne doživljavaju kao Dan Republike.

Dodik je u žaru svog političkog govora izrekao istinu, da je Ustavni sud BiH "udario u zjenicu srpskog oka".

Šta je prava pozadina referenduma koji će se, ukoliko ga ne spriječi međunarodna zajednica, održati 25. septembra?

Osim kupljenja političkih poena u kampanji za lokalne izbore, što je sitan šićar, ključno i sudbinski ( za Dodikovu strategiju) važno je dokazivanje kontinuiteta postojanja Republike Srpske od 9. januara 1992. godine na čemu se već 24 godine uporno insistira.

Po toj opasnoj i nimalo bezazlenoj računici, Republika Srpska je nastala prije Bosne i Hercegovine.

Odnosno, Bosna i Hercegovina je nastala tek u Dejtonu 1995. godine spajanjem „dvije države“, Republike Srpske i Federacije BiH, koje tvore „državnu zajednicu“.

To je ono što se pokušava dokazati slavljenjem 9. januara kao Dana Republike.

Najcrnji mogući scenarij koji slijedi jeste, ne više otcjepljenje Republike Srpske, već disolucija države Bosne i Hercegovine i mijenjanje postojećeg ustavno-pravnog okvira.

U Ustavu BiH, Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma, stoji da se“ Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske”! Entiteti su administrativne cjeline, a nikako države.

Očekivano je iza Dodika i iza referenduma stao srbijanski premijer Aleksandar Vučić, koji dosljedno u djelo pretače i drugi dio Memoranduma SANU II, zloglasne srbijanske naučne zajednice koja je i Memorandumom I 1986. godine najavila agresivni srpski nacionalizam i krvave ratove na Balkanu, u kojima je najveću cijenu platila upravo Bosna i Hercegovina.

Dio SANU II koji govori o referendumu i pojašnjava Vučićevu podršku:

-Destabilizovati vlade susjednih država, provocirati unutrašnje nezadovoljstvo i nemire i slabiti oštricu optužbi protiv Srbije;
 

-Pomagati otcjepljenje Republike Srpske;

-Insistirati na konstitutivnosti Srba u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Kosovu i izvršiti tranziciji srpskih zajednica u državama regiona u unitarnu, svesrpsku zajednicu;

Za one koji su zaboravili, državna zajednica bila je i Srbija i Crna Gora. Na temelju odluke Skupštine Crne Gore donesena je odluka o održavanju referenduma o nezavisnosti u maju 2006. godine.  

Referendumsko pitanje glasilo je: "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?".  

U to vrijeme specijalni izaslanik Evropske unije koji je nadgledao provođenje referenduma bio je aktuelni šef slovačke diplomatije Miroslav Lajčak, čija zemlja je od 1. jula preuzela predsjedavanje Evropskom unijom.

Obzirom na Lajčakovo golemo diplomatsko iskustvo, kako u Crnoj Gori gdje je nadgledao referendum, te vrijeme koje je u BiH proveo kao visoki predstavnik, za očekivati je da se pitanje referenduma u RS, koje ne samo da je neustavno, već i vodi ka direktnom razbijanju međunarodno priznate i suverene države Bosne i Hercegovinem ozbiljno razmotri jer bi njegove političke posljedice mogle biti pogubne za BiH, cijeli region, ali i šire.  

-Ovo je trenutak koji srpski narod neće propustiti! Sve više sam uvjeren da u BiH nikakav kompromis i konsenzus nisu mogući te da Srbi ionako nisu imali nikakve koristi od BiH koja trenutno opstaje samo stoga što njom upravlja međunarodna zajednica. BiH je danas podijeljena više nego ikada. BiH nema budućnosti, poručio je Dodik.

Prije Lajčaka i EU, mora reagirati visoki predstavnik Valentin Inzko, za šta je uživajući u debeloj hladovini u prelijepoj Bosni i Hercegovini, više nego dobro plaćen.

Debelim zimskim snom spava, tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je Dodikovo političko nasilje i miješanje političara s one strane Drine u unutrašnje stvari ove zemlje, trebao zaustaviti nakon prvih reakcija iz manjeg bh. entiteta kojima su iskazali nepoštivanje prema odluci Ustavnog suda BiH.

A možda mu je neko od njegovih saradnika mogao protumačiti i Memorandum SANU II pa bi mu se valjda lampice upalile i shvatio bi o kako opasnom političkom scenariju je riječ.

Mnogi nisu vjerovali u SANU I prije 30 godina. Izgleda da sada ne vjeruju ni u SANU II. A referendum je na vratima. Nakon njega sve je onda moguće.