Strani kreditori nisu humanitarci

Manipulacija izjavama oko kredita Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke je prešla sve granice normalnog. Svaki dan slušamo „da nam stižu novci od MMF-a, koji će nam dati toliko i toliko miliona. Naše pare od MMF- a su zablokirali oni tamo. MMF je odobrio da nam se uplati još toliko miliona. Stiže nam tranša MMF-a. Naše pare od MMF-a će pokrenuti privredu i sl...."

Radosti nikada kraja kada čovjek sluša predstavnike vlasti.

Građani slušajući njihove izjave počinju misliti kako su strani kreditori nekakvi humanitarci koji nam pomažu i podržavaju ovu vlast, a opozicija samo pravi probleme i sprječava da nam stignu "naše" pare.

Da budemo jasni, MMF, Svjetska banka i drugi su KREDITORI daju nam nove kredite da bismo njima vratili njihove, podvlačim njihove, stare kredite. Da, daju nam pod puno boljim uslovima od komercijalnih banaka i od onoga koliko nas koštaju trezorski zaposi i druga kreditiranja koja se koriste, ali oni i traže izmjene u državi kojima će biti garantovano vraćanje njihovih kredita. Kašnjenje u tom kreditiranju je samo posljedica neodgovornog ponašanja vlasti koja svaki put ne ispunjava dogovoreno. Međunarodni kreditori su zbog takvog ponašanja vlasti promijenili sistem rada i više se ne vežu za rokove nego za ispunjenje dogovorenog. Tako da građanima mora biti jasno da čak ni kredit ne možemo dobiti na vrijeme, jer se predstavnici vlasti ne mogu dogovoriti, pošto im pokušaj zajedničke obmane protiv međunarodne zajednice nije uspio, pa sada obmanjuju jedni druge.

BiH spada u G77 odnosno 77 zemalja u razvoju i treba uraditi mnogo stvari da bi ušla u krug razvijenih zemalja. Dok se to ne desi građani moraju znati da političari sa svakim danom blokade sistema vode cijelu zemlju sve dublje u probleme. Zato kad god se pohvale sa rastom BDP-a i drugim ekonomskim parametrima, samo se trebamo sjetiti da smo mi jedna od 77 zemalja u razvoju, zajedno sa Džibutijem, Sudanom i sličnim zemljama.

Kada pričaju o zaduženju po Mastrihtu (koje je vezano za RAZVIJENE zemlje Evropske unije, a ne za zemlje u razvoju) oni ubjeđuju građane kako nismo prezaduženi. Ponovo manipulacija i ponovo neistina. Svjetska banka je odavno definisala da se zemlje u razvoju, poput BiH, ne smiju zaduživati više od 40 posto, jer nemaju razvijenu privredu koja može vraćati zadužene novce, A kada nemate u zemlji mogućnost da privreda vraća kredite, onda vam kreditori traže da uvedete AKCIZE i druge poreze, kako bi na taj način mogli dobiti svoje novce nazad. 

Sadašnja vlast u BiH nije pokrenula ništa osim što su pojačali naplatu poreza i indirektnih poreza na račun malih preduzeća i malih preduzetnika, kao i malih uvoznika.

Da ne bude nesporazuma, talas poskupljenja će prekriti zemlju u narednim mjesecima, jer akcize od 10 posto na gorivo i povećanje cijene nafte na svjetskoj berzi za 20 posto, neminovno će dovesti do porasta inflacije u BiH i do toga da sve ono što se trenutno radi iza leđa građana nema, apsolutno, ništa pozitivno za iste.

Zato vlast koja bude formirana nakon izbora 2018. godine mora potpisati sporazum o načinu rada u svakom segmentu, onako kako rade sve zemlje u Evropi. Javne nabavke, zaduženja i svi troškovi moraju biti javni i obrazloženi. Svaka tema od ulaska u EU, do socijalnih davanja, razvoja privrede, penzionog sistema i zdravstva, mora biti predmet koalicionog dogovora i preuzimanja odgovornosti za potpisano.

Kad 2018. godine formiramo vlast koja se neće bazirati samo na podjeli fotelja, iliti "plijena", onda ćemo i zemlju i sve njene građane povesti putem kojim će se vratiti vjera u budućnost.

Dosta je lažne priče da svi budemo jednaki u siromaštvu, hajde da svi budemo jednaki u bogatstvu.