Ambasador Lute o ulasku BiH u NATO: Sve zavisi od vas, ali radite na reformama

U povodu najave dvodnevnog sastanka NATO Ministara vanjskih poslova koji počinje danas, jučer je američki ambasador pri NATO Savezu Douglas Lute održao telefonsku konferenciju za medije u kojoj su učestvovali brojni predstavnici evropskih medija, uključujući i novinsku agenciju Patria.

Dvodnevnoj konvenciji koja se održava ravno 50 dana prije NATO samita najavljenom za juli mjesec u Varšavi, a koja predstavlja zadnju fazu pripreme za samit, pridružiće se i američki državni sekretar John Kerry.  

Uvodni briefing ambasadora Luta detaljno je najavio 5 sesija koje će se održati u toku dvodnevne konferencije, a koja će početi potpisivanjem Protokola priključenja za novog 29. saveznika NATO-a, Crnu Goru.

- Ovo je tek 7. put za NATO da u svojoj 67-godišnjoj historiji napravi ovakav korak, a to je da prihvati još jednog ili više novih članova, otkrio je ambasador Douglas Lute.

Crna Gora je primila zvanični poziv NATO Saveza u decembru prošle godine. Ovaj poziv znači najavu zadnje faze dogovora prije priključenja koja je za Crnu Goru trajala 6 mjeseci. U toku finalnih razgovora, predstavnici pregovaračkog tima NATO Saveza su podsjetili uskoro novu članicu na obavezu nastavka rada na reformama kako bi se u cjelosti kvalificirala kao kandidat za članstvo.

- Sutrašnji korak podrazumijeva potpisivanje dokumenta od strane svih 28 članica, nakon čega će se dokument poslati u glavne gradove članica. U slučaju Sjedinjenih američkih država, dokument ide u Washington gdje će proći proces ratifikacije na temelju Ustava. U slučaju SAD-a, to znači da će ovaj protokol, ovaj dokument koji preporučuje priključenje Crne Gore biti upućen američkom Senatu. Kada se taj proces završi, Crna Gora će i formalno postati članica. Dakle, ovo je sljedeći logični proceduralni korak u znak dobrodošlice našoj 29. članici, objasnio je ambasador Lute.

On je dodao da je ovo vrlo značajan signal za tri zemlje – kandidate za priključenje NATO Savezu: Gruziju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, da vrata ostaju otvorena i koliko je značajan posao koji treba da urade da bi postale članice.

Stabilnost periferije

U nastavku uvodnog brifinga, novinari su upoznati sa značajem dvodnevne konferencije za razgovore o snazi savezništva NATO članica pred samit, naročito u pogledu pitanja kako NATO pomaže slabije i nestabilne države na granicama NATO Saveza, čija nestabilnost može uticati ili utiče na NATO članice.

- Ilegalna migracija i terorizam, na primjer, dolaze iz ovih slabih država i imaju direktan uticaj na sigurnost NATO Saveza, pojasnio je Lute.

Utoliko će Ministri u toku dvodnevne konferencije raspravljati kako se mogu unaprijediti tekući napori na izgradnji sigurnosnih kapaciteta u partnerskim državama kao što su Irak, Jordan i Tunis. Govoriće se i o situaciji u Libiji, još jednoj slaboj državi na periferiji NATO granica. 

Ambasador Lute je izvijestio da će se na drugoj od ukupno 5 sesija govoriti o tekućim pomorskim operacijama na Egejskom moru gdje NATO vodi računa o koordinaciji između Evropske Unije i dvije NATO članice – Grčke i Turske. 

- Iako ostvarujemo uticaj na istoku Egeja, trebamo vidjeti kako održati te napore, kao i  mogućnosti za širenje u drugim dijelovima Mediterana, otkrio je ambasador Lute.

On je potvrdio da je NATO spreman da podrži napore izvan svojih granica, kao i na periferiji.

- Glavne napore danas vode drugi, na primjer, Koalicija protiv ISIL-a u Siriji i Iraku, Evropska Unija kad je u pitanju sigurnost mora na Mediteranu. Dakle, NATO nije na čelu. Međutim, NATO zasigurno ima mogućnosti da podrži ove napore, kazao je novinarima Douglas Lute.

Ostatak brifinga se ticao najave tema preostale tri sesije dvodnevne konferencije NATO ministara vanjskih poslova. Jedna od tih je odnos NATO Saveza sa Rusijom, gdje NATO nastavlja “prilagođavati” odnos sa svojim najvećim susjedom najveće vojne moći. “Balans između snage i dijaloga” biće osnovna tema razgovora o odnosu između NATO Saveza i Rusije.

- NATO ostaje otvoren za dijalog sa Rusijom. Na primjer, prije mjesec dana smo održali Vijeće NATO – Rusija, 28 članica i Rusija za istim stolom. Razgovarali smo o situaciji u Ukrajini, vojnim aktivnostima uključujući transparentnost i smanjenje rizika, kao i situaciju u Avganistanu, kazao je Lute i nastavio:
- Ovo je posebno važno kako bi se smanjio rizik nezgoda i pogrešnih procjena u područjima gdje vodimo operacije u fizičkoj blizini. Poznate su vam nedavne nezgode na Baltičkom moru koje su ukazale na rizično ponašanje, te je u obostranom interesu NATO Saveza i Rusije da reduciraju takve rizike, upozorio je Lute.

Novinari su upoznati sa temama dvije sesije koje će se održati drugog dana konferencije, a tiču se saradnje sa Evropskom Unijom. Sesiji će se pridružiti Švedska i Finska, kao i visoka predstavnica Federica Mogherini koja će predstavljati EU.

Na posljednjoj 5. sesiji, članice će razgovarati o Avganistanu za koji je ambasador rekao da “NATO tamo ima nedovršenog posla” i da će trebati produžiti misiju nakon 2016. godine.

- Prvo moramo osigurati nastavak međunarodnog finansiranja avganistanskih Sigurnosnih snaga, sve do 2020., najavio je Lute podršku Avganistanu.

BiH u NATO Savezu

Pitanja novinara odnosila su se na NATO misije i aktivnosti u različitim zemljama, uključujući Bosnu i Hercegovinu na koju se odnosilo nekoliko pitanja.

Na pitanje domaćih novinara da li će BiH ostati izolovana zato što je podijeljena oko ulaska u NATO – Bošnjački članovi vlade žele da zemlja uđe u NATO što prije, dok bosanski Srbi odlažu odluku naglašavajući da će BiH ući tek nakon što se Srbija priključi - američki Ambasador Douglas Lute je komentarisao:

- Prvi koraci prema članstvu u Savezu u svakom pojedinačnom slučaju počinju sa državnom odlukom da se zatraži članstvo. Dakle, prvi i najvažniji korak za bosanske građane je da odluče da li je članstvo u NATO Savezu dobro za njih. Dakle, sve počinje sa suverenim izborom. U slučaju BiH, već ranije ste stavili do znanja da želite članstvo, te sada radite na seriji reformi koje vas jednog dana mogu dovesti do toga da primite poziv za članstvo. Ali, koliko dugo će to trajati, isključivo zavisi od Bosne. Tako da zaista nemam dobar odgovor na vaše pitanje koliko dugo će proces trajati i kakvi su prospekti. To ovisi o vama i vašoj vladi. 

Komentarišući balkanske članice, ambasador je rekao da države koje su se pridružile Savezu sada služe kao stabilizirajući uticaj u regionu. 

- Smatramo da obećanje članstva u NATO Savezu, obećanje članstva u Evropskoj Uniji, kao i vrijednosti koje NATO njeguje, predstavljaju stabilizirajuće uticaje u regioni koji je izvjesno vrijeme bio nestabilan, kazao je Lute i dodao:

- Prije 20 godina NATO je intervenisao u Bosni kako bi zaustavio građanski rat 1995. Slažem se da region još uvijek stoji pred izazovima, ali mislim da jedno od obećanja buduće stabilnosti na Balkanu ima veze sa ciljem ispunjavanja kriterija za članstvo u NATO Savezu, te potom ulaska u zajednicu demokratija sa svojim mjestom za stolom, a to je ono što NATO članstvo nudi. Kako se Bosna približava članstvu, tako pravi korak prema stabilnosti, potcrtao je ambasador.

Kooperativan odnos sa Srbijom

Odgovarajući na pitanje novinara o odnosima NATO Saveza i Srbije postavljeno u kontekstu odnosa bosanskih Srba i Srbije, ambasador je objasnio:

- NATO ima odnos saradnje sa Srbijom. Nismo uvijek imali najsvjetliju prošlost, ali smo tokom proteklih 15 – 20 godina uspjeli prevazići dio te prošlosti i pronaći put do saradnje. Tako da imamo političke kontakte sa Srbijom i to je kooperativan odnos za koji se nadamo da će se nastaviti u budućnosti.

45 minuta koliko je trajala press konferencija nije bilo dovoljno da se odgovori na brojna pitanja koja su imali novinari za američkog ambasadora pri NATO Savezu, Douglas Lute-a, a dvodnevna konferencija NATO ministara vanjskih poslova koja je počela danas zasigurno će privući jednako pažnje svjetskih i domaćih medija.