Javni poziv za privatnika Talirevića

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Kada je prije četiri godine došao na čelo Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (ZZOKS), Faris Gavrankapetanović je spriječio javne ustanove da konkurišu na tenderu za obavljanje skupih patohistoloških analiza.

Javnim pozivom kakav je raspisao, omogućio je isključivo privatnim firmama da dobiju te unosne poslove, plaćene novcem iz budžeta. Privatna zdravstvena ustanova „Moja Klinika“ koju je osnovao Emir Talirević, poznanik Gavrankapetanovića, baš u to vrijeme je bila jedina koja je ispunjavala uslove.

Budući da nije imao konkurencije, Talirević je tokom 2012. i 2013. godine bez problema pobjeđivao na tenderima Zavoda za usluge patohistologije.

Posao sa Zavodom Talireviću je otvorio vrata velikih javnih bolnica među kojima je i Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je pisao o tome kako je Opća bolnica nakon dolaska Sebije Izetbegović na mjesto direktorice povjerila posao Talirevićevoj ”Mojoj Klinici”, uz višestruku cijenu.

Posao za privatnika

Patologijom, koja uključuje i patohistološke usluge, do 2010. godine mogle su se baviti isključivo javne zdravstvene ustanove. Kadar i opremu za patohistološke analize u Sarajevu imali su Klinički centar, Medicinski fakultet i Opća bolnica.

Institut za patologiju Medicinskog fakulteta je radio patohistološke analize za Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) do 2005. godine, kada je ova institucija počela samostalno raditi te poslove.

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) iz 2010. godine privatne klinike su dobile dozvolu za bavljenje patohistologijom. Nedugo potom „Moja Klinika“ je registrovala ovu djelatnost.

Prvi ugovor za patohistološke usluge „Moja Klinika“ je sklopila sa KCUS-om u vrijeme kada je njime rukovodio Gavrankapetanović. Talirević kaže da za ovaj posao nije raspisivan poziv te da je to bio pilot-projekt, vrijedan svega 6.000 KM.

„Mi smo to uzeli o svom trošku da uradimo, samo da im pokažemo da možemo da radimo“, kaže Talirević.

Međutim, projekt nije razvijen u potpunosti jer je Gavrankapetanović napustio KCUS, a nova uprava nije produžila ugovor. Njih dvojica nastavljaju sarađivati pod okriljem ZZO-a Kantona Sarajevo nakon što Gavrankapetanović dolazi na čelo ove institucije.

Kako bi pacijenti brže dobivali nalaze, u jesen 2012. godine Zavod je raspisao javni poziv za finansiranje usluga patohistoloških analiza, ali su se na njega mogle javiti samo privatne zdravstvene ustanove. Talirevićeva poliklinika je bila jedina privatna zdravstvena ustanova koja je tada imala registrovanu Patohistologiju u Sarajevskom kantonu.

U Zavodu kažu da su ovakav javni poziv raspisali zato što su u svim javnim zdravstvenim ustanovama postojale duge liste čekanja pacijenata za ove analize.

Neko je zaboravio fakultet

Uslugama iz oblasti patologije se tada bavio i Medicinski fakultet. Tadašnji dekan Bakir Mehić kaže da je bio zainteresovan da se javi na poziv, ali je ostao zatečen kada je vidio da je raspisan samo za privatne ustanove. Nazvao je Gavrankapetanovića i pitao ga zašto je raspisao takav poziv.

„Ja sam pitao što je. Što, što samo privatne? Kaže: ‘Tako je po Statutu’”,  prisjeća se Mehić.

On tvrdi da je Fakultet tada mogao raditi patohistologiju. “On je apsolutno imao i dovoljan broj kadrova i vrlo savremenu opremu da je mogao davati usluge iz ove oblasti za koje je raspisan javni poziv, i puno više od ovoga.”

Na ovakav javni poziv Mehić se nije prijavio niti žalio, a posao je dobila Talirevićeva “Moja Klinika”.

Naredne godine Gavrankapetanović je opet raspisao javni poziv sa istim uslovima. Posao je opet dobila “Moja Klinika”.

Talirević kaže da se osim njega niko nije prijavljivao na pozive Zavoda za pružanje patohistoloških usluga te da nije bilo potrebe ni da se raspisuju. “Ja sam čak njima govorio iskoristite klauzulu ekskluziviteta kada smo jedini ponuđač. Šta imaš raspisivati tendere, mislim bez veze”, kažeTalirević.

Za tri godine pružanja usluga patohistologije „Moja Klinika“ je od Zavoda naplatila skoro 1,8 miliona KM. Gavrankapetanović nije odgovarao na pozive i poruke novinara CIN-a.

Patohistološke analize za pacijente Opće bolnice Talirević je najprije radio preko ugovora sa Zavodom, da bi kasnije Bolnica sama raspisivala tendere na kojima je posao dobijala „Moja Klinika“.

Međutim, „Moja Klinika“ je usluge Općoj bolnici naplaćivala skuplje nego Zavodu. Zavod je imunohistohemijsku tipizaciju tumora plaćao 90 KM po jednom bojenju, a Opća bolnica 110 KM. Biopsija specijalne metode bojenja sa ekspertizom Zavod je koštala 40 KM, a Opću bolnicu duplo više – 80 KM.

Talirević kaže da se njegove cijene mijenjaju u zavisnosti od toga s kojom ustanovom ugovara posao, koliki je ugovor i koje vrste patologije je potrebno uraditi.

Prije uvođenja „Moje Klinike“ u posao rukovodioci KCUS-a i Medicinskog fakulteta su pregovarali kako da Institut za patologiju ponovo radi dio nalaza za Klinički centar.

Zlatko Vuković, tadašnji ministar zdravstva KS, kaže da se zbog toga sastajao sa Mehićem i Gavrankapetanovićem te da mu se činilo da će problem biti riješen. Međutim, to se nije desilo, a Vuković je smijenjen.

“I na samom tom kraju ja čujem da je Klinički centar sklopio sa privatnikom”, kaže Vuković.

Dodaje da je bio protiv da privatne klinike obavljaju poslove patohistologije, ali da kao ministar nije mogao spriječiti takvu odluku Zavoda.

„Smatram da je to vrlo ozbiljna dijagnostička metoda i da ne bi trebala pripadati privatnom sektoru ili biti u privatnom sektoru iz jednog jedinog razloga – ta patohistologija vama govori o sudbini pacijenta”, kaže Vuković.