Žila kucavica: Prije 23 godine prokopan Tunel spasa koji je povezivao Dobrinju i Butmir

Sarajevski tunel, prokopan ispod piste Međunarodnog aerodroma tokom najžešće i najduže opsade Sarajeva 1993. godine,  jedan je od najvećih fenomena tokom agresije na BiH, i najstrožije čuvana tajna Sarajeva u tom periodu.

Dug 720, a visok 1,5 m predstavljao je jedini put kojim je u opkoljeno Sarajevo stizala hrana, lijekovi i druge potrepštine. Povezivao je dva dijela slobodne teritorije pod kontrolom Armije RBiH, Dobrinju i Butmir. Otud je dobio naziv "Tunel D-B" ili Tunel spasa, piše bh. novinska agencija Patria.

Prokopan je krajem jula 1993. godine u 20:50 sati.

Kako je ranije otkrio za agenciju Patria penzionisani general-major Rašid Zorlak idejni tvorac Sarajevskog tunela, dok je jedne noći 1992. godine pretrčavao pistu dobio je ideju o tome kako spojiti dvije slobodne teritorije.

- Znao sam da ispod piste mora postojati drenažni sistem pa sam pomislio da bi se to moglo koristiti za prolaz ispod nje. Drugim riječima, te noći 5. na 6. novembar '92. godine, sinula mi je ideja o prokopavanju tunela – kaže Zorlak.

Projekat za tunel uradio je inženjer Nedžad Branković, koji je tad imao 31 godinu. I jedan i drugi slažu se da svako ko je iskopao i jednu lopatu zemlje na ovom tunelu, ima velike zasluge za njegovo nastajanje, naročito bh. rudari koji su 24 sata neprekidno radili na ovom projektu.

Drenažni sistem koji bi se mogao koristiti za prolaz ispod piste kao takav nije postojao. Ali će za nekoliko mjeseci postojati Sarajevski tunel.

Do izgradnje ovog tunela, više od 800 ljudi izgubilo je život na prostoru piste i aerodromskog kompleksa pretrčavajući na slobodne dijelove Butmira i Hrasnice po osnovne namirnice. Srpska paravojna jedinica locirana u neposrednoj blizini aerodroma nemilosrdno je pucala na svaku civilnu osobu koja je pokušavala preći na drugu stranu aerodroma.

I danas 23 godine poslije brojni turisti dolaze u Tunel spasa kako bi vidjeli žilu kucavicu opkoljenog Sarajeva.