Članak

Čovićeva ministrica šuti:Svaka sličnost hrvatske samouprave i Dodikovog referenduma (ni)je slučajna

Predsjednik Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH Sifet Podžić rekao je da će ova komisija 6. oktobra razmatrati ovaj problem, te poduzeti korake ukoliko to ne urade MO BiH i gener

Zašto šuti ministrica odbrane BiH Marina Pendeš iako je upoznata da su pripadnici Oružanih snaga BiH u nedjelju 25. septembra izašli na neustavni referendum u Republici Srpskoj o čemu svjedoče snimci u dnevniku objavljenom na televiziji N1.

Predsjednik Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH Sifet Podžić rekao je da će ova komisija 6. oktobra razmatrati ovaj problem, te poduzeti korake ukoliko to ne urade MO BiH i generalni inspektor, piše novinska agencija Patria.

Iz Ureda za odnose sa javnošću rečeno nam je da ministrica Pendeš neće komentirati ovaj slučaj koji podriva ustavni poredak države.

Ako su do sada uvijek protiv pripadnika OS BiH pokretani disciplinski postupci po službenoj dužnosti na temelju objava u medijima ili na društvenim mrežama, kako to da ovoga puta za ministricu Pendeš ili generalnog inspektora brigadnog generala  Enesa Husejnovića nije dovoljan razlog za poduzimanje određenih mjera to što se na TV snimcima jasno vidi da su pripadnici OS BiH u uniformama bili na glasačkim mjestima čime su izvršili direktni udar na ustavni poredak ove zemlje što je krivično djelo.

Referendum koji je organizovan u RS i pored upozorenja Ustavnog suda BiH, Brisela i Vašingtona da se radi o antidejtonskom činu i neustavnom potezu podsjeća u mnogo čemu na hrvatsku samoupravu koja je proglašena 2001. godine.

Prije 15 godina Hrvatski narodni sabor jednoglasno je donio odluku o proglašenju privremene samouprave na većinskim hrvatskim područjima u BiH. I tada, kao i sada što se radi preko neustavnog referenduma u RS, cilj je bio ostvarivanje „ravnopravnosti naroda“ (ma šta to značilo).

Da nije bilo reakcije međunarodne zajednice koja je doslovno „tenkovima SFOR-a“ ugasila pobunu i stopirala hrvatsku samoupravu, trebao je vrlo brzo uslijediti referendum sa pitanjem: „Jeste li za treći entitet ili za kantonizaciju BiH?“.

Podsjećamo ministricu Pendeš, te 2001. godine pripadnici Vojske FBiH hrvatske nacionalnosti koji su se pridružili samoupravi zauzeli su određene kasarne i naoružanje. Osim političke pobune te je godine u Federaciji BiH na sceni bila i vojna pobuna.

Ideja hrvatske samouprave danas je oživljena kao nikada u prethodnih 15 godina i kontinuirano se prožima kroz sve izjave lidera HDZ BiH Dragana Čovića, te Deklaraciju HNS-a usvojenu prošle godine.

U zaključcima HNS usvojenim 3. marta 2001. godine između ostalog stoji:

„Hrvatski narodni Sabor ne može prihvatiti da Refernedum hrvatskog naroda u BiH, kao izraz demokratske volje hrvatskog naroda, može biti povodom za nedemokratsko kažnjavanje u ime demokracije“.

Svaka sličnost sa neustavnim referendumom u RS i izjavama predsjednika RS Milorada Dodika je slučajna.

Ustav i zakoni su jasni

Zakon o odbrani BiH u članu 5. jasno precizira da se „Oružane snage ne mogu koristiti u političke svrhe niti za aktivnosti političkih stranaka“.

Članom 15. Zakona o službi u Oružanim snagama BiH definirano je da vojno lice ima prava i dužnosti „štiti suverenitet i teritorijalni integritet BiH u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim pravom“. Vojno lice dužno je da se pridržava Zakona o odbrani BiH, direktiva, propisa, naređenja ministra odbrane, Sigurnosne politike i Odbrambene politike BiH.

Lica na službi u Oružanim snagama mogu odgovarati i krivično i disciplinski, a jedan proces ne isključuje vođenje drugog. Krivičnim zakonom BiH u poglavlju 16. definirana su krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, među kojima je i rušenje ustavnog poretka za što je zaprijećena zatvorska kazna do pet godina.

Tužilaštvo BiH može po službenoj dužnosti, shodno Zakonu o krivičnom postupku BiH pokrenuti istragu u slučaju izlaska pripadnika OS BiH na glasanje na neustavni referendum, neovisno od istrage koju će pokrenuti Ministarstvo odbrane BiH.

Suđenje Anti Jelaviću 

Na Sudu BiH 2001. godine počeo je sudski proces protiv bivšeg predsjednika HDZ BiH i člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, zbog podrivanja ustavnog poretka i pokušaja podrivanja odbrambene moći. Uz Jelavića je zbog hrvatske samouprave bilo optuženo još šest visokih funkcionera HDZ BiH, ali se naknadno odustalo od njih. 

Snimci na kojima se vidi glasanje pripadnika OS BiH  24 sekunda i 2,36 minuta. 

 

#BiH