Članak

Fondacija poljskog franjevca postavila info table kod masovne grobnice Tomašica

Tomašica je najveća otkrivena masovna grobnica u BiH, ali i u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. U njoj su do sada pronađeni ostaci oko 430 Bošnjaka i Hrvata, koje su 1992. godine ubili pripadnici vo

Članovi fondacije Maksimilijan Kolbe postavili su info table kod masovne grobnice Tomašica kod Prijedora, kako bi oni koji dođu na ovu lokaciju dobili barem osnovne informacije o zločinima koji su počinjeni na tom mjestu, piše Patria.

Tomašica je najveća otkrivena masovna grobnica u BiH, ali i u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. U njoj su do sada pronađeni ostaci oko 430 Bošnjaka i Hrvata, koje su 1992. godine ubili pripadnici vojske i policije tada protivustavne Republike Srpske. Ubijeni su samo jer su bili druge vjere. Među ubijenim su djeca, žene kao i stare i iznemogle osobe.

Tomašica danas izgleda zapuštena, jama je napunjena vodom, a do nje vodi uski put zarastao u travu i korov.

Sredinom septembra ove godine članovi Fondacije Maksimilian Kolbe posjetili su Tomašicu, razgovarali sa nekim od preživjelih logoraša, kao i sa lokalnim imamom. Tokom njihovog dolaska na područje Tomašice bili su u društvu sa predstavnicima Jevreja, katolika i muslimana, dok predstavnika pravoslavne crkve nije bilo.

Sveti Maksimilijan Kolbe je poljski franjevac, osnivač katoličke udruge Vojska Bezgrješna, junak Drugog svjetskog rata, franjevac konventualac.

Prema podacima sa Googlea Maksimilijan Kolbe se rodio pod imenom Rajmund Kolbe u Zdunskoj Woli, u siromašnoj radničkoj porodici. Imao je četvero braće, od kojih su dva umrla kao djeca. Preostala dva brata, postala su franjevci konventualci. Roditelji su također otišli u samostan...

Kolbe je osnovao katoličku marijansku organizaciju Vojska Bezgrešne, a cilj mu je bio promovisati katoličke vrijednosti, posebno širenje štovanja Blažene Djevice Marije. Imao je u planu za to koristiti medije, printane novine, osnovati radio stanicu... Redovnici su ga često smatrali zanesenjakom. No, nije se predao. Počeo je graditi samostan Niepokalanow – Grad Bezgrešne u blizini Varšave 1927. Za deset godina u njemu je bilo 800 redovnika. Samostan je bio i štampačko - izdavačko preduzeće s najmodernijim strojevima.

Kolbe je izdavao mjesečnik u Grodnom, kojem će postao prvi poljski katolički dnevnik 1935. Tri godine kasnije imao je milionski tiraž. Maksimilijan je sazidao vlastitu željezničku stanicu, spojio Hiepokalanow s glavnom varšavskom prugom, podigao je radio-stanicu, gradio je pistu i hangare za četiri aviona, započeo je osnivanje katoličke filmske kuće. Osnovao je i podružnicu i u Japanu u gradu Nagasakiju. Navodno da je tamo došao s četvoricom redovnika, bez novaca, bez znanja japanskog jezika, ali je uspio otvoriti štampariju i objavljivao je katolički list. Imao je posjed izvan grada, tako da atomska bomba koja je pala na Nagasaki 1945. nije uništila posjed, ostao je čitav. Maksimilijan je planirao proširiti svoje djelovanje u Indiji i Polineziji te u Bejrutu u Libanonu izdavati novine na turskom, perzijskom, arapskom i židovskom jeziku, no dogodio se Drugi svjetski rat. Vratio se u Poljsku.

Nacisti su odveli redovnike iz Niepokolanowa u logor Amtitz, ali su ih pustili na blagdan Bezgrješnog začeća. Maksimilijan je nastavio štampati list na njemačkom jeziku. Kad je u jednom broju napisao: "Niko na svijetu ne može promijeniti istine", nacisti su ga uhapsili 1941. i odveli u varšavski zatvor Paviak. Tamo je zlostavljan. Tranportiran je u logor Auschwitz. Navodno da je krajem jula 1941. pobjegao jedan zarobljenik. U nekim spisima se navodi da je zapovjednik logora Fritzsch odredio da će desetorica umrijeti zbog toga. Izabrao je te ljude. Među njima je bio jedan mladi narednik Fran Gajownieczek, koji je molio za milost, jer ima ženu i djecu. Maksimilijan Kolbe je prisustovao tome i ponudio se da zamijeni tog mladog narednika. Zapovijednik Fritzsch je pristao. Nacisti su mu ubrizgali smrtonosnu injekciju fenola te je umro 14. avgusta 1941. Papa Ivan Pavao II proglasio ga je svetim 1982.

Danas postoji Fondacija Maksimilijan Kolbe, koja promoviše njegovu ideju, piše Patria.

#BiH