Novi problem Brexita: Nema dovoljno imigranata!

Britanski farmeri upozoravaju da bi voće i povrće, uključujući Britancima omiljene jagode, moglo ostati da trune u polju ovog ljeta jer radnici iz Istočne Evrope ne žele da rade na njihovim farmama nakon izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, piše Patria.

Očekuje se da će britanska imigracijska politika biti centralna tema nadolazećih pregovora o Brexitu koji bi mogli trajati i do dvije godine. Pritom su mnoge industrije koje se oslanjaju na stranu radnu snagu – od građevine do čišćenja – zabrinute u pogledu dostupnosti stranih radnika nakon što Velika Britanija zvanično izađe iz Evropske Unije.

Poljoprivredna industrija je već pogođena nedostatkom radne snage. Istraživanja pokazuju da oko 47% poljoprivrednih kompanija trpi posljedice deficita poljoprivredne radne snage, što se naročito očitovalo u sezoni od juna do septembra prošle godine.

Britanski sektor hortikulture se uveliko naslanja na 80.000 sezonske radne snage, veći dio koje dolazi iz Istočne Evrope. Industrija traži od vlade da uvede privremene radne dozvole za strane radnike iz zemalja koje nisu u EU, kao što su Ukrajina i Bosna i Hercegovina.

- Svaka jagoda na Wimbledonu prošle godine je ubrana od strane nekog iz istočne Evrope. Ako ne želimo da se nastave nestašice, moramo riješiti pitanje viza, kaže John Hardman, direktor HOPs Labour Solutions, jednog od najvećih britanskih nabavljača migrantske radne snage za poljoprivredu.

Prilikom razgovora na jednom aerodromu u Rumuniji gdje Hardman angažira oko 12.000 radnika koje njegova firma pomaže prebaciti iz Istočne Evrope, Hardman kaže da je Britanija učinila sebe nedostupnom zbog pada valute i percepcije ksenofobije.

Nakon izglasavanja Brexita prošle godine, porastao je broj napada na imigrante što se kao informacija brzo proširilo u njihovim zajednicama. Statistike pokazuju da je nakon incidenata, oko 40% manje Rumuna pitalo za posao na engleskim farmama.

Neki kažu da bi trebali uložiti više truda na angažiranju lokalne radne snage, npr. povećati naknade. Međutim, farmeri tvrde da se Britanci ne mogu navesti da beru šljive i krompir. Pritom se ne radi samo o teškom i slabo plaćenom poslu, nego o činjenici da se radi o privremenim poslovima koji podrazumijevaju pomjeranje s jedne farme na drugu što oni koji se žele integrirati u zajednici ne mogu prihvatiti kao privlačan način života.

Britanija je u prošlosti sezonskim poljoprivrednim radnicima nudila privremene vize, ali je prije tri godine ukinula taj program nakon što su Bugari i Rumuni dobili puni pristup britanskom tržištu rada.

Upitani da li bi uzeli u obzir uvođenje nove radne vize za sezonske poljoprivredne radnike, britanski Home Office je kazao u izjavi da je „potrebna fer i kontrolirana imigracijska politika, a to je upravo ono što će ova vlada osigurati“.

- Odlučni smo u namjeri da ostvarimo najbolje uvjete za Veliku Britaniju u toku pregovora o odlasku iz EU, uključujući našu, u svijetu vodeću, industriju hrane i farmi, koje su ključni dio uspjeha naše ekonomije, stoji u izjavi.

Nisu baš svi istočni Evropljani odustali: 33-godišnja Daniela Dragomir, koja na britanskim farmama radi već 7 sezona, kaže da jedva čeka da se vrati u Britaniju. „Sviđa mi se Engleska, sviđa mi se sistem Engleza“, kaže Daniela.

Ona također kaže da njeni prijatelji nisu tako entuzijastični, pa čak i to da su duboko zabrinuti.

- Mnogi ne žele da se vrate zbog utiska da Englezi ne žele Rumune i Bugare da rade za njih, objasnila je Daniela.

(NZ Herald, Washington Post)