Na samitu u Londonu govorilo se o slobodi medija i značaju borbe protiv diskriminacije u društvu

LONDON, (Patria) - Velika Britanija domaćin je dvodnevnog Samita zemalja Zapadnog Balkana, petog susreta lidera zemalja regiona u okviru Berlinskog procesa.

O budućnosti regije u Londonu razgovaraju lideri državnih vlada Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova, Makedonije i Crne Gore.

Samit je organizovan u okviru Berlinskog procesa, a usmjeren je prema jačanju ekonomske stabilnosti kroz poboljšanje poslovnog okruženja, podsticanja privrede i rješavanje pitanja nezaposlenosti mladih, te promovisanju regionalne povezanosti.

Delegaciju BiH u Londonu predvodi predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić, a delegaciju čine još ministar vanjskih poslova Igor Crnadak i ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Prva panel diskusija održana je na temu „Poboljšanje uslova za mlade na Zapadnom Balkanu“, a govorili su ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak, ministri vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, Albanije Ditmir Bušati, zamjenik kosovskog premijera Bedže Pacoli, evropski komesar Johannes Hahn...

Smjernice koje su usvojene na prvom panelu su konkretna inicijativa za obrazovanje i priznavanje diploma, prevazilaženje poteškoća sa vizama, pozivanje na konkretne rezultate događaja poput samita. Zaključak prvog panela je da se ne može kreirati politika za mlade ljude bez učešća njih samih.

Na drugom panelu na Samitu predstavnici nevladinog razgovarali su o budućnosti Berlinskog procesa. Posebna pažnja bila je usmjerena na diskriminaciju i slobodu medija.

U panel diskusiji je učestvovala i Emina Bošnjak iz Sarajevskog otvorenog centra, zatim Danilo Čurčić iz Inicijative za ekonomska i socijalna prava Srbije , Amarildo Fecanji iz ERA, Astrit Istrefi iz Balkanskog foruma, Mirjana Vujačić iz Asocijacije mladih sa hendikepom, Blazhen Maleski iz Nacionalnog omladinskog.

U diskusiji na ovom panelu govorilo se o tome šta radimo u borbi protiv diskriminacije ako smo i sami svakodnevno uključeni u diskriminaciju. Emina Bošnjak je istakla kako postoji pomak kada su u pitanju zakoni, ali da se u praksi još uvijek stoji u mjestu. Ona je kao primjer dobre prakse navela Kanton Sarajevo.

Također, istaknut je i problem Roma, posebno obrazovanje Romkinja. Niko se ne osjeća odgovornim za ova pitanja jer je još uvijek zastupljeno tradicionalno shvatanje da će one napustiti školu ili čak neće ići u istu.

Promjene udžbenika u školama kada su manjine u pitanju, ali Vlade i roditelji najčešće protestvuju. Potrebna je maksimalna edukacija kako Vlade i institucija, tako i javnosti da bi prestali djecu od malih nogu učiti diskriminaciji i razlikama.  Potrebno je izgraditi partnerstvo između Vlade, NGO i medija kada su u pitanju ljudska prava i diskriminacija, istaknuto je na ovom panelu.

Na trećem panelu o medijskim slobodama govorila je iz BiH Lejla Bičakčić iz Centra za istraživačko novinarstvo, zatim Vanja Chalović Marković iz MANS-a, Milan Antonijević iz Yukom-a, Remzi Lani, Albanski medija institut, Jeta Džara iz Birn-a i Ljupčo Petkovski Eurothink-a.

Na panelu o medijima govorilo se o tome kome su potrebni nezavisni mediji. Da li je čak i javnost spremna da isprati istinu o svemu, o političarima?, bilo je jedno od pitanja panel diskusije.

Trebamo manje medija da bi isti imali slobodu mišljenja i bili slobodni (kako se govori). Lejla Bičakčić je istakla kako je patriotsko novinarstvo sve prisutnije. Da li prvo biti patriota pa novinar ili obrnuto, mediji su sve više megafon političkih partija, izjave političara se samo prenose od medija do medija, neke su od tema o kojima se govorilo na panelu.

Istaknuto je kako je edukacioni sistem bitan i kada su mediji u pitanju. Mora se razbiti krug koji postoji i uključiti različite profesionalce, osobe različitih razmišljanja, spremne na izazove, sigurnost novinara mora biti na prvom mjestu, zaključeno je u panel diskusiji.

Na samitu se govorilo o tome kolika je zapravo potreba uključenosti civilnog društva. Istaknuto je da odgovornost na putu ka Evropskoj uniji nije samo na civilnom društvu, ali EU mora biti jasnija u porukama koje šalje, sloboda medija je neophodna za nastavak Berlinskog procesa, neophodna odgovornost za ono što je ili nije urađeno...

Na kraju, istaknuto je da nam trebaju jake institucije, a ne jake osobe (lideri), te da je stabilizacija regiona stabilizacija svih zemalja zapadnog Balkana.