Ruski HAARP nema veze s kišovitim ljetom: Miran Atlantik, omega blok neki od razloga vremena

Metorolog amater Nedim Sladić uradio je za novinsku agenciju Patria detaljnu analizu i uzročnike nestabilne prve polovice ljeta 2018. u BiH i na Balkanu. Postoje tvrdnje da je Rusija, koristeći HAARP - sisteme za tjeranje oblaka kako kiša ne bi pravila probleme na utakmicama tokom Svjetskog prvenstva, "otjerala ljeto sa Balkana", no takve tvrdnje, objašnjava Sladić, nemaju naučno uporište.

Analiza i grafika: Nedim Sladić

Prva polovina ljeta prolazi u znaku znatno nižih temperatura zraka i bez izraženijih toplotnih valova kakve smo imali proteklih dvadesetak ljeta, izuzmemo li 2005. i 2014. koje su imale slične temperature kao i sada. Okvirno, temperature na prostoru BiH su u okviru prosjeka 1961-1990, ili tek za oko 1 stepen iznad njih. Ima dosta razloga što je ljeto, na kakvo smo navikli proteklih godina, takoreći “podbacilo”.

Ovo ljeto nije toliko hladno kako se na prvu čini. Svježije od ovog ljeta je bilo ljeto 2014. i 2005. Iako ovo ljeto poprilično podsjeća na ono atrociozno iz 2014, ono se dosta razlikuje od 2014. i 2002, dva veoma nestabilna ljeta u našoj zemlji.

Navest ćemo sljedeće uzroke nestabilnog ljeta u BiH:

1. Balans topline i svježine. To i nije neka senzacija, jer uzmemo li u obzir da u zadnjih dvadesetak godina skoro svako četvrto ili peto ljeto je nama blaže (2001, 2005, 2009, 2014, 2018) na red je došao balansiranje natprosječne temperaturne anomalije koja već dugo vremena vlada. Tako se toplina preselila na zapad zbog položaja pritisaka, i to je sasvim normalna pojava. U ocjenjivanju percentilnim putem, koristeći metod Conrad-Chapman, sva ljeta, izuzmemo li 2005. i 2014. koja su bila ocijenjena kao “prosječno” i “toplo”, ostala su bila u granici ocjene “vrlo toplo” i “ekstremno toplo”. Rijetki su slučajevi da su dva ljeta uzastopno veoma žarka i suha. 

2. SSW (Sudden Stratosphere Warming) event u februaru i pozitivni NAO index u aprilu koji i dalje vlada. Krajem februara, desila se nagla anomalija u pozitivnom smjeru nad Polarnim krugom. Stratosferni sloj se počeo naglo zagrijavati.

SSW se dešava gotovo svake zime, no ovog puta on se desio nešto kasnije nego je to bilo očekivano. Temperature su odstupale za oko 8 do 10° od prosjeka, a Arktik je od toplote počeo gubiti svoju pokrivenost ledene površine. To je omogućilo da se topliji zrak probije prema sjeveru, a hladniji zrak se potisnuo mnogo južnije, jer se polarni vortex uspio “pocijepati” i preliti se preko našeg kontinenta, pa je veći dio Europe “zaplatio” izrazito niskim temperaturama zraka koje su se na Balkanu spuštale krajem februara i početkom marta i do -20°. SSW je bio toliko jak ove godine da je imao posljedicu zadržavanja generalno hladnijeg vremena u Europi sve do kraja marta mjeseca.

Potom se desio nagli preokret je bio u aprilu. Kompletan kontinent je imao pozitivno i značajno temperaturno odstupanje i jedan od najtoplijih aprila u historiji mjerenja.

SSW se može uzeti kao glavni uzrok zbog kojeg se mlazna struja (jet stream) značajno potisnula daleko nad sami sjever kontinenta i zbog kojeg je i ona sada prilično visoko pozicionirana. Također i NAO index (sjevernoatlantski index fluktacije je prešao iz neutralne u pozitivnu fazu), što po pravilu daje mirniji Atlantik i stabilne vremenske prilike jer nad istokom Europe polje anticiklone se povlači istočnije i automatski područje je izloženije nestabilnostima, mnogo je volatilnije.

To je razlog konstantnog pumpanja velike količine toplog zraka sa kontinentalnim vjetovima koji su u ovo doba veoma topli nad Britaniju i Skandinaviju. Nadovezat ću se u idućim tačkama zašto kad spomenemo polje pritisaka.

3. QBO (Quasi-Bienalle oscilacija). 2018. godina je okarakterisana kao godina u kojoj vlada istočni kvazibijenalni oscilatorni kvadrant, što, iako nedovoljno istraženo, jeste jedan od glavnih uzročnika što je zapadna struja oslabljena i što je zapravo nad zapadom Atlantika mirno.

4. Miran Atlantik = više prostora za Azorku. Za razliku od proteklih godina, Atlantik je mirniji nego je to obično. Sama činjenica da je mlazna struja (jet stream) već dva mjeseca nad sjeverom kontinenta, ona sa sobom zadržava ciklone dalje od južnijih predjela Britanije i Skandinavije, a prema tim krajevima konstantno se pruža greben Azorske anticiklone, koja je ove godine izrazito jaka i jedna je od najjačih u proteklih par godina.

Spajanjem Azorke sa toplijim visinskim strujama koje dolaze sa kontinenta dodatno se povećavaju temperature sa umjerenih na visoke. 

5. Omega blok, visinski ciklon. Dominantno gledano, u prvoj polovini ljeta na vrijeme u BiH je više utjecalo polje srednje ujednačenog ili povremeno tek blago povišenog pritiska, koje za posljedicu ima oslabljeni greben Azorske anticiklone sa zapada kontinenta. Međutim, sa sjeveroistoka kontinenta česte inkurzije nestabilnosti vezane za visinske ciklone koje su se spuštale južnije sjevernim strujanjima uzrokovale su nerijetko česte pljuskove i nevremena nad našim područjem, s tim da je BiH ove godine mnogo bolje prošla u odnosu na ostale balkanske zemlje koje su bile pogođene i poplavama.

Spomenimo da je visinski ciklon krajem juna napravio haos u Bugarskoj, Grčkoj, Rumunjskoj i dijelom u Srbiji zbog obilnih padavina, a zbog prirode stacioniranja (zadržavanje nad jednim područjem) u Grčkoj i Rumunjskoj je bilo i najviše padavina. Naravno, tu su bili i oni standardni prodori hladnijeg zraka u sklopu premještanja hladnih fronti sa zapada i sjeverozapada, no ipak manje u odnosu na one sa sjeveroistoka.

Omega blok je nastao krajem juna sa pripadajućom dolinom zapadnije od Francuske i istočnije od Balkana, sa snažnom azorskom anticiklonom između u protezanju iz Skandinavije prema centralnoj Europi u smjeru zapad-sjeverozapad. Mi smo se našli upravo negdje između tople i hladnije strane mlazne struje. Zbog slabijeg kretanja mlazne struje (jet stream), kako je to karakteristično za ljeto, treba dosta energije da bi se razbio blok. To je razlog što toplota neobično dugo se zadržava nad sjeverom Europe.

6. Jači utjecaj europskog monsuna u maju. Da, i Europa ima svoj monsun! Doduše, više to se vodi kao meteorološka fraza, ali posljedično gledano i u praksi, ove godine u maju smo imali snažno djelovanje topline nad Sredozemljem jer su temperature mora dostizale čak i 28°, što je znatno iznad prosjeka i rijetko kad tako rano zabilježena pojava. Kako je morska površina bila snažno ugrijana, a svaka inkurzija sa ohlađenog Atlantika uzrokovala je snažan razvoj energije jer se dvije mase razlikuju po karakteristikama, to je bio i okidač za velike oluje i nevremena u maju mjesecu.

Međutim, dok nije došlo do uspostave bloka nad sjeverom koji je uspio preliti hladniji zrak sa sjeveroistoka prema nama, uzrokujući snažnu buru, koje se ni zima ne bi postidjela, more se nije rashladilo značajnije, pa je stoga bilo jasno da će i u junu mjesecu se padavine nastaviti bilježiti. Manje toplote = manje energije = manje nevremena. U maju i prvoj polovini juna bilo je slučajeva da se dosta mlazna struja odvajala svojom energijom pa je jedan krak često išao preko Mediterana prema Balkanu što je i uzrokovalo nestabilnije razdoblje. Stoga je početak ljeta (juni) najkišovitiji mjesec nad ovim dijelom Europe.

7. Prelaz La Nina - ENSO neutralni - El Nino. Najmanje utjecaja u ukupnom udjelu jer ove oscilacije nemaju puno utjecaja na vrijeme u Europi. No uzmemo li u obzir da je godina počela La Nina fenomenom, proljeće u ENSO neutralnom, a vrlo izgledno je da krajem ljeta prelazimo u El Nino, malo je godina kada smo imali ovakve prelaske.

Oči su usmjerene ovih dana prema vantropskoj oluji Chris koja će do ulaska na europsko kopno iz uragana 1. kategorije oslabjeti u ciklon i spojiti se sa postojećim minimumom koji postoji sjeverno od Ujedinjenog Kraljevstva. To će konačno uzrokovati podsticaj za proizvodnju tzv. Rosbyevih talasa koji bi uspjeli prekinuti blok.

Zbog Chrisa, prognostički modeli GFS i ECMWF dosta su u nesaglasnosti, što je razumljivo, jer položaj njegov još nije toliko preciziran. 

Dva su scenarija u igri.

Prva opcija je pucanje bloka nad Skandinavijom i usmjerenje anticiklone istočnije. Zapad pod inkurzijama vlažnog zraka, a mlazna struja se spušta južnije. Usmjerava se topao i suh zrak sa Mediterana i sjevera Afrike prema jugu i istoku Europe. Modeli upućuju da NAO index tone u negativni smjer. Ako NAO index tone prema negativnoj anomaliji, po nekom pisanom pravilu, islandski minimum je izraženiji, a nad istokom Europe se uspostavlja snažnije anticiklonalno polje. To bi značilo i trajniju stabilizaciju vremena na ovom području. (ilustracija 2).

Druga opcija: nastavak kakav imamo i sad (ilustracija 1). U najkraćem, nestabilno do daljnjeg.

Sad za sada, ljeto temperaturno i po karakteristikama podsjeća dosta na ono iz 2006. Do kada, vidjet ćemo. Sve zavisi da li je Chris dovoljno jak da probudi miran Atlantik. O tome više uskoro.