Spaho je bio prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine SHS, a obnašao je funkciju ministra saobraćaja

Bosanskohercegovački historičari upozoravaju da je sramotno što godišnjicu rođenja Mehmeda Spahe Bošnjaci kao narod ne obilježavaju na adekvatan način.

Spaho je bošnjački političar i vođa Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO), prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, koji je rođen na današnji dan 13. marta 1883. godine

Umro je 1939. godine u Beogradu pod nerazjašnjenim okolnostima.

- Vrlo simptomatičan za Bošnjake je taj njihov odnos prema ličnostima i prošlosti. A, svakako da je zanimljivo da se na današnji dan ništa ne progovori ili se progovorili nedovoljno o Mehmedu Spahi – kritizirao je ranije historičar Admir Mulaosmanović u intervjuu za novinsku agenciju Patria.

Mehmed Spaho je rođen u Sarajevu. Otac mu je bio veliki poznavalac šerijatskog prava, te kadija u Jajcu, Sofiji, Damasku i Kairu. Mehmed je završio osnovnu školu i gimnaziju u Sarajevu (1902.), a Pravni fakultet u Beču (1906. god.).

Doktorski ispit je polagao krajem 1907., a 1908. je promoviran u doktora pravnih nauka. Na početku se posvetio sudačkom zvanju, te je 1906. - 1908. godine bio sudski prislušnik, a do 1910. godine advokatski pripravnik.

Kada je u sarajevu osnovana Trgovačko-obrtnička komora, izabran je za njenog sekretara. Na tom položaju je ostao do stupanja u politički život. Bio je član Muslimanske narodne organizacije, član Narodnog vijeća poslije sloma Austro-Ugarske i ministar u Kraljevini SHS od 1921. do 1939. godine.

Mehmed Spaho je bio prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine SHS, a kao jedan od trojice ministara iz BiH i to po etničko-vjerskom ključu: Hrvat dr. Tugomir Alaupović je bio ministar vjera, Srbin Uroš Krulj ministar zdravlja, a Spaho ministar saobraćaja.

Spaho je također bio jedan od dva priznata zastupnika Jugoslovenske muslimanske organizacije među 11 Bošnjaka od 42 zastupnika Narodnog vijeća SHS za BiH. Jugoslovenska muslimanska organizacija je u to vrijeme tražila 15 zastupničkih mjesta.