General Safet Hadžić je utkao svoj život i svoju smrt u temelje BiH

Polaganjem cvijeća i učenjem fatihe ispred Općine Novi Grad u Sarajevu, sutra će biti obilježena 22 godišnjica od pogibije bh. heroja Safeta Hadžića, jednog od organizatora Patriotske lige i odbrane BiH, javlja bh. novinska agencija Patria.

Hadžić je bio među prvim organizatorima otpora bosanskohercegovačkih patriota koji su se usprotivili podjeli države i organizirali Patriotsku ligu Bosne i Hercegovine. Poginuo je 18. aprila 1992. godine u akciji izuzimanja naoružanja u fabrici namjenske industrije „Pretis“ u Vogošći. U to vrijeme obavljao je dužnosti predsjednika Kriznog štaba Patriotske lige za regiju Sarajevo. Posthumno mu je dodijeljen čin brigadnog generala i odlikovan je ratnim priznanjem Zlatni ljiljan 1992, a Ordenom heroja oslobodilačkog rata 1994. godine.

Nedžad Ajnadžić, ratni komadant 1. korpusa Armije BiH, kazao je za NAP kako mu je bila čast poznavati rahmetli Hadžića. Jer, kaže on, Hadžić nije bio samo hrabar patriota BiH, već neko ko je imao mudrost i viziju kako se suprotstaviti agresoru.

- Hadžić je čovjek koji je zasigurno obilježio jedno vijeme u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u BiH – kratko je prokomentarisao Ajnadžić, dodajući da Hadžićeva djela trebaju služiti svim Bosancim i Hercegovima kako se voli i kako se treba odnositi spram države BiH.

Safet Hadžić proveo je djetinjstvo u Strgačini kod Rudog gdje je pohađao osnovnu školu i mekteb. Nakon toga je završio metalostrugarski zanat. Zbog zapostavljenog razvoja istočnobosanske regije, poput većine stanovništva tog kraja,  70-ih godina prošlog stoljeća došao je u Sarajevo i zaposlio se u Sarajevskom vodovodu.

Već prvih godina boravka u glavnom gradu BiH Hadžić je imao probleme s komunističkim vlastima, jer je odmah, neposredno nakon dolaska u Sarajevo, krenuo organizirati vjerski život u naselju Švrakinom Selu, u kojem se tada naseljavala radnička klasa. Početkom '80-ih godina, nakon što je grupa bošnjačkih intelektualaca osuđena u montiranom procesu za krivična djela protiv naroda i države, među kojima je bio i prvi predsjednik Predsjedništva BiH rahmetli Alija Izetbegović, Hadžić je bio jedan od organizatora prikupljanja pomoći njihovim porodicama, zbog čega je više puta privođen i saslušavan od tadašnjih vlasti.

Početkom '90-ih godina, direktno je bio uključen u sve aktivnosti koje su se ticale same organizacije referenduma pa sve do organizacije odbrane zamlje od srpske agresije.

Poginuo je u jednoj od ključnih akcija za odbranu grada i države na samom početku srpske agresije.

Tridesetak pripadnika Specijalne jedinice MUP-a RBiH uz pomoć združenih jedinica Teritorijalne odbrane izuzelo je, noć prije, dio naoružanja iz kruga tvornice u Vogošći. U veoma dobro organiziranoj akciji, bez ispaljenog metka od tri do pet sati ujutro, specijalci Dragana Vikića i Kemala Ademovića izvukli su veliku količinu naoružanja koje se pokazalo presudnim za odbranu grada

Hadžić je sljedećeg jutra krenuo sa svojom grupom da izvuče još naoružanja prije nego JNA i SDS-ove formacije potpuno zatvore obruč oko Sarajeva.

Srpske snage, koje su već bile zauzele tvornicu, ubile su ga u krugu tvornice zajedno sa herojima Seadom Velićem, Nerminom Zeljkovićem, Fahrudinom Čavčićem, Almirom Islamovićem i Senadom Čirićem.

Na obilježavanju godišnjice pogibije rahmetli Hadžića prisustvovat će njegovi prijatelji i saborci. Najavljen je dolazak i načelnika općine Novi Grad Sarajevo Semira Efendića, piše Patria.