Presuda "Azra Zornić protiv BiH" u prvi plan stavlja građanina, a ne etnonacionalnu pripadnost

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ureda zastupnika Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska  prava o konačnosti presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Azra Zornić protiv Bosne i Hercegovine“ i obavezi Bosne i Hercegovine za donošenje akcijskog plana za provođenje presuda „Azra Zornić protiv Bosne i Hercegovine“ i „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“, piše novinska agencija Patria.

Tako je danas Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine zaduženo da u roku od 30 dana od usvajanja ove informacije sačini akcijski plan za izvršenje presuda u slučajevima „Azra Zornić“ i „Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine“ i dostavi ga Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na usvajanje.    

Muhamed Mujakić, pravni stručnjak u izjavi za Patriu kaže da je prije svega veoma korisno što je Vijeće ministara BiH kao nosilac izvršne vlasti upoznato sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Zornić protiv BiH".

- Ova presuda ima važan značaj za ostvarivanje ljudskih prava, ne samo apelantice već svih građana Bosne i Hercegovine. Njome se u prvi plan stavlja građanin kao takav, a ne etnonacionalna pripadnost. Ono što ovu presudu čini specifičnom u odnosu na presudu „Sejdić i Finci“ protiv BiH jeste da se njome omogućuje široj kategoriji "građanima" ostavrivanje ljudskih prava garantovanih Evropskom konvencijom, a diskriminiranim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine – kaže Mujakić.

Dalje pojašnjava da presudom „Sejdić i Finci“ pored apelanata presuda se odnosi i na nacionalne manjine i nacionalno neopredjeljene odnosno ostale, a presuda Zornić protiv BiH na sve građane nezavisno da li oni bili Bošnjaci, Srbi, Hrvati, ostali ili pripadnici nacionanih manjina.

- Još dugo očekivana presuda „Pilav protiv BiH“ će dodatno demistificirati diskriminatorne odredbe u Ustavu Bosne i Hercegovine koji će se definitivno poslije ovih presuda i revizije od strane Evropskog suda morati mjenjati u suštini, a ne samo formalno. I neka druga pitanja će doći na red kao što su diskriminatorni nazivi entiteta, općina, te druga "naopaka rješenja" iz dejtonskog Ustava BiH. Bosni i Hercegovini potreban je novi (evropski) Ustav koji bi bio garant ljudskih prava i sloboda svima pod jednakim uvjetima – dodao je Mujakić.