Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je danas redovnu, 15. sjednicu Velikog vijeća na kojoj je između ostalog
odlučivao o apelacijama u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku, o dopustivosti i meritumu. U okviru odlučivanja o apelacijama Sud je jedan broj apelacija odbio kao neosnovan u slučajevima u kojima je zaključio da takve povrede nije bilo, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Ustavni sud BiH je, pored ostalog, razmatrao i apelacije Nermina Bjelaka, Harisa Plehe i Rasima Smajića podnesene protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je donio odluku o spajanju ovih apelacija u jedan postupak i u vezi s tim donio odluku pod brojem AP 66/15.
- Naime, Centralna izborna komisija BiH je svojim odlukama odbila da ovjeri kandidatske liste apelanata, jer je utvrdila da su apelanti, izjašnjavajući se kao Srbi u toku aktuelnog izbornog ciklusa (lokalni izbori 2012-2016, odnosno Opći izbori 2010-2014), zloupotrijebili pravo na izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu, te uzurpirali pravo relevantnog naroda na izbor kandidata u Dom naroda. Naime, ovi apelanti su se na formularu za prijavu kandidata za Opće izbore 2010. godine, potom, na formularu za prijavu kandidata za lokalne izbore 2012. godine, te formularu za Opće izbore 2014. godine različito izjašnjavali u pogledu nacionalne pripadnosti.
Odlučujući o pojedinačnim žalbama apelanata podnesenim protiv odluka CIK-a, Sud BiH je žalbe odbio. Ispitujući osporene odluke Centralne izborne komisije, u kontekstu žalbenih prigovora apelanata, Sud BiH je zaključio da je CIK pravilno postupio kada je odbio da ovjeri kandidatske liste apelanata za izbor delegata u Dom naroda iz Skupštine Kantona Sarajevo iz reda srpskog naroda.
U apelacijama koje su podnijeli apelanti Nermin Bjelak, Haris Pleho i Rasim Smajić, između ostalog, ističu da su odlukama koje osporavaju povrijeđena njihova prava iz Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te ukazuju da je apsurdno da se izjašnjenje u pogledu nacionalne pripadnosti za neposredne Opće izbore 2014. godine poredi sa izjašnjenjem danim na kandidatskim formularima za Opće izbore 2010. godine, odnosno lokalne izbore 2012. godine, jer se, prema mišljenju apelanata, radi o drugom izbornom ciklusu.
Ustavni sud BiH, imajući u vidu navode iz apelacija, osporene odluke CIK-a, odnosno rješenja Suda BiH, te uzimajući u obzir sve relevantne činjenice i navode, zaključio je da osporenim odlukama CIK-a i Suda BiH nije došlo do kršenja prava apelanata u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine, Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Protokol broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, te je odbio kao neosnovane apelacije Nermina Bjelaka, Harisa Plehe i Rasima Smajića podnesene protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine i odluka Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, odnosno odbacio je njihove apelacije kao nedozvoljene zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sve odluke usvojene na sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene na web-stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.