Priča o Erveu Falsijaniju (43), „geniju IT algoritama“, stvarno podsjeća na radnju špijunskog romana. Ukrao je podatke vlasnika 180 milijardi eura teških računa švicarske podružnice britanske banke HSBC u kojoj je radio od 2006. godine, prenosi novinska agencija Patria.
Među klijentima koji su tu krili bogatstvo od poreskih službi matičnih država bilo je i velikih korporacija i poznatih ličnosti i opasnih kriminalaca.
Iako se on lično poistovjećuje sa Džejmsom Bondom, Falisijanijeva priča ipak je mnogo više nalik na djelovanje Edvarda Snoudena, bivšeg saradnika CIA-e, koji je obznanio podatke o globalnom špijuniranju.
Kao i u slučaju Snoudena, curenje podataka koje je Falsijani ukrao 2007. odjeknulo je poput bombe. U prethodnih osam godina njegova akcija, za koju švicarski sud tvrdi da je izvedena zbog sticanja lične koristi, utjecala je na pravosuđa SAD, Francuske, Španije, Argentine i Belgije da pokrenu postupke protiv utajivača poreza.
U Grčkoj Jorgos Papakonstantinu, bivši ministar finansija, odgovara zbog toga što je ignorisao listu onih kojih u Švicarskoj kriju novac.
Ove sedmice je Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) počeo da objavljuje podatke do kojih je došao Falsijani. U njima je otkriveno da su radnici HSBC-a tokom 2004. i 2005. održali najmanje 1.645 sastanaka u 25 zemalja sa klijentima i potencijalnim klijentima.
Sastanci su održavani na lokacijama koje variraju od luksuznih hotela u Parizu i Tel Avivu, pijano bara u Antverpenu i aerodroma u Kongu, do privatnih rezidencija u Kopenhagenu.
Bankari su na spornim sastancima predlagali klijentima načine za izbjegavanje plaćanja poreza u EU, savjetujući ih da otvore ofšor kompanije i u njih prebace sredstva.
Falsijani je rođen u Monaku, ima dvojno francusko-italijansko državljanstvo. Specijalizovao se za analizu podataka (data mining), a u Španiji je prošle godine bio kandidat na evropskim izborima.