Špirić se ne sjeća SNSD-ovih blokada države BiH

Iz SNSD-a poručuju da će podržati ono što bude konstruktivno i u skladu s Ustavom BiH i zakonima, ali da će ponekad možda djelovati i na način koji se nekome neće svidjeti. Zastupnik te stranke Nikola Špirić je rekao da su u “zabludi oni koji očekuju opstrukcije od SNSD-a” i da “SNSD nije činio opstrukcije ni u prošlom mandatu”.

(Klix.ba, 09.12.2014.)

Nakon što je na konstituirajućoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH definitivno potvrđena skupštinska većina bez SNSD-a, zastupnik ove stranke i još uvijek aktuelni ministar finansija BiH, Nikola Špirić, rekao je kako njegova stranka neće opstruirati rad državnih organa iako će na nivou države biti opoziciona stranka. Špirić je rekao kako SNSD „nije činio opstrukcije ni u prošlom mandatu“ što je izjava koja je apsolutno neistinita i koja je u totalnom neskladu sa djelovanjem ove stranke u državnim institucijama u protekle četiri godine, objavio je ISTINOMJER, prenosi bh. novinska agencija Patria. 

Ako se samo letimice osvrnemo na dešavanja u državnim institucijama u proteklom mandatu možemo naći više primjera opstrukcija procesa na nivou BiH, upravo od strane poslanika i ministara iz redova SNSD-a.

Izmjene zakona 

Jedan od najsvježijih primjera je onaj o usvajanju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te pratećih izmjena Krivičnog zakona BiH u PSBiH. Naime, usvajanje ova dva zakona do 31. maja ove godine je bio uslov postavljen pred našu zemlju od strane Komiteta za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Vijeća Evrope (Moneyval). Ova dva zakona u Predstavničkom domu su usvojena tik pred istek roka, na sjednici održanoj 28. maja, te je svakako bilo potrebno da se o njima izjasni i Dom naroda kako bi oni bili i konačno usvojeni.

Tada su poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu podržali usvajanje oba ova zakona, ali nakon žestokih kritika od strane predsjednika RS i lidera SNSD-a Milorada Dodika, koje su se odnosile na izmjene Krivičnog Zakona BiH i navodnu nenadležnost države po tom pitanju, poslanici ove stranke u Domu naroda BiH su glasali protiv izmjena Krivičnog zakona, pa tako one nisu usvojene ni do danas. Samo pukom dobrom voljom Moneyvala, naša zemlja se još uvijek nije suočila sa rigoroznim sankcijama, ali je šteta svakako načinjena s obzirom da je ova organizacija pismom obavijestila sve zemlje članice o situaciji u BiH.

Drugi primjer u kom se ogleda neistinitost Špirićeve tvrdnje je i neblagovremeno usvajanje Izmjena zakona o JMBG koje su, prema nalogu Ustavnog suda BiH, trebale biti usvojene do 8. februara. Kako se to nije desilo, sva djeca rođena nakon tog datuma nisu mogla dobiti JMBG pa tako ni lične dokumente, a sve je kulminiralo protestima ispred zgrade Parlamenta BiH 5. juna 2013. kada su se građani/ke okupili u znak podrške bolesnoj novorođenoj djevojčici koja bez dokumenata nije mogla otputovati na liječenje.

Nakon protesta, Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o privremenom izdavanju JMBG, da bi sam Zakon konačno bio usvojen tek početkom novembra 2013. godine, dakle 9 mjeseci nakon isteka roka koji je dao Ustavni sud BiH. Cijeli problem sa izmjenom ovog Zakona u stvari je bio vrlo jednostavan tehnički zahtjev da se nazivi mjesta koji su navedeni u članu 5. državnog Zakona o JMB, usklade sa nazivima općina sa teritorije RS koji su navedeni u članu 5. entitetskog Zakona o teritorijalnoj organizaciji RS.

Politizacija problema 

Prijedlog izmjena koji su sačinili SNSD i SDS , upravo je i pokrenuo politizaciju ovog problema. Prema tom prijedlogu, član 5. Zakona o JMB mijenjao se na način da, pored usklađivanja naziva općina, dolazi i do promjena registracijskih područja, gdje se umjesto postojećih 10 uvode tri registracijska područja koja bi obuhvaćala općine po teritorijalnoj organizaciji entiteta odnosno Brčko Distrikta. Ono što su ove dvije partije predlagale, uveliko je premašivalo odluku Ustavnog suda BiH i zapravo se nije odnosio na implementaciju njegove presude, već na potpuno drugu materiju koja nije tretirana u presudi Ustavnog suda.

Dakle i u ovom slučaju su poslanici SNSD-a bili ti koji su činili opstrukcije i faktički ucijenili najviše zakonodavno tijelo tako da se bez ispunjenja njihovih zahtjeva nije mogla ispuniti ni odluka Ustavnog suda, iako su sve njegove odluke zakonski obavezujuće.

Vojna imovina 

Interesantan primjer opstrukcija od strane SNSD-a je i onaj kada u Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma PSBiH nisu podržali Zakona o nepokretnoj vojnoj imovini iako su lideri SNSD-a i SDP-a ranije dogovorili tekst ovog zakona. Ni ovaj zakon, koji je jedan od uslova za članstvo BiH u NATO-u, još uvijek nije usvojen, te se on danas pominje i kao jedan od potpisanih principa između DF-a, SDA, HDZ-a i Saveza za promjene.

Još jedan primjer je i odugovlačenje sa davanjem saglasnosti od strane Vlade RS za učešće naših studenata u evropskom obrazovnom programu razmjene Erasmus plus. Naime, BiH je u 2013. godini dobila poziv da učestvuje u Programu Erasmus+ te je bilo potrebno da svoju saglasnost daju sva nadležna ministarstva. Međutim, saglasnost  Ministarstva prosvjete i kulture RS nije stigla na vrijeme, zbog čega je ministar civilnih poslova BiH, Sredoje Nović, Evropskoj uniji dao negativan odgovor na poziv.

Tek nakon žestokih reakcija studenata u zemlji, ali i najave mogućih protesta, Vlada RS je promijenila svoju odluku i dala saglasnost za djelimično učestvovanje u projektu, uz napomenu da taj entitet zadržava svoje ingerencije u domenu obrazovanja iz Dejtonskog sporazuma.

Opstrukcije SNSD-a bile su očigledne i kada je BiH ostala bez 45 miliona eura iz IPA fondova EU koje je našoj zemlji otkazala Evropska komisija krajem prošle godine zbog nepostojanja mehanizma koordinacije sa EU. Milorad Dodik tada je izjavio kako ne žali za tim sredstvima jer su ona bila namijenjena za „jačanje institucija na nivou BiH“.

„To su sredstva koja su planirana za jačanje ili formiranje novih institucija na nivou BiH i zato mi uopće ne žalimo za njima“, ustvrdio je tada Dodik i time samo demonstrirao animozitet svoje stranke prema pozitivnim procesima na nivou BiH.

Dakle, ne ulazeći u druge primjere kojih je svakako bilo još tokom protekle četiri godine, već i ovih nekoliko koje smo nabrojali dovoljni su da se zaključi kako je izjava Nikole Špirića da SNSD nikada nije činio opstrukcije u institucijama BiH svakako neistinita.