Dragan Čović, Dragan Vrankić i Vjekoslav Bevanda, visoki stranački dužnosnici HDZ BiH prema nezvaničnim informacijama do kojih je došla bh. novinska agencija Patria, nalaze se među imenima političara koje je bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemal Čaušević dao u izjavi prilikom hapšenja. Oni su koristili svoj politički utjecaj i pozicije radi stjecanja imovinske koristi.
Vrankić je, navodno u vrijeme dok je bio državni ministar finansija i član Upravnog odbora UIO BiH izričito zahtijevao da na poziciju šefa Regionalnog centra Mostar bude imenovan aktuelni direktor UIO BiH Miro Džakula.
Čaušević je zbog činjenice da Upravni odbor može praviti na razne načine blokade u radu Uprave, članovima Komisije koja je imenovala šefove RC-a sugerisao da pripaze Džakulu. No, nastupili su problemi jer je Džakula bio jako loš na intervjuu, ali je Čaušević pod Vrankićevim žestokim pritiskom ipak sugerisao da on bude imenovan.
Inače, Džakulu je navodno Čaušević u svom iskazu okarakterisao kao "čovjeka koji voli pare i koji ih je primao rado od osoba osumnjičenih za porezne utaje".
Nadalje, Čovića koji je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, bivši direktor UIO BiH koji je krunski svjedok u aferi stoljeća koja će, kada sva imena političara upletenih u nju izađu na vidjelo, uzdrmati dobrano pored HDZ BiH i SDA i SNSD, spomenuo je u kontekstu "prijateljskog nagovaranja" da za potrebe UIO kupi halu Sokola preko puta već kupljene zgrade.
Čović je navodno Čauševića vozao u svom automobilu, te mu pokazivao halu koju je sudski vještak procijenio na 900.000 KM da je UIO kupi za 1,5 miliona KM! Uprava tu zgradu ustvari i nije kupovala od Sokola, već od Čovićevog prijatelja koji je objekat prvo privatizirao, a potom prodao UIO.
Indikativno je da je Čovićev prijatelj tu zgradu kupio od Sokola u vrijeme dok je HDZ-ov kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio na čelu ove mostarske kompanije. Razgovorima o kupovini sporne zgrade prisustvovali su i Vrankić i Bevanda.
Bevandu je Čaušević u svojoj izjavi spomenuo i u kontekstu prodaje fiskalnih kasa, koje je u početku procesa fiskalizacije u Federaciju BiH uvezao zet akutelnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i HDZ-ovog kandidata za Parlament BiH. Upravo je Bevanda bio ključni akter pregovora o tome na koji će se način provoditi fiskalizacija, te je na kraju odlučeno da to bude na nivou entiteta. Enitetska fiskalizacija bila je dogovor Bevande i bivšeg premijera RS Aleksandra Džombića, a cifra koja se spominje vezana za ovaj biznis je vrtoglavih 300 miliona KM.
Čaušević je podsjećanja radi 18. juna uhapšen u akciji kodnog naziva "Pandora". On nije 1. avgusta dao iskaz u Tužilaštvu BiH, iako je ranije izrazio želju da razgovara s postupajućim tužiteljem u ovom predmetu. Pušten je iz pritvora 12. septembra. Njegov advokat Asim Crnalić je kazao da nema potrebe da njegov klijent dopunjava ranije datu izjavu obzirom da od Tužilaštva BiH nisu dobili dokaze.