Preporod treba ponovo postati centar okupljanja intelektualnog vrha Bošnjaka

U povodu redovne Izborne skupštine Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" koja će se održati 20. decembra u Sarajevu, razgovarali smo sa jednim od kandidata za predsjednika ove veoma važne ustanove prof. dr. Selmom Rizvić.

Ona je društveno angažirana osoba, uključena u mnoge projekte, a prilično detaljno je predstavila svoju kandidaturu u ovom razgovoru.                               

PATRIA: Poštovana dr. Rizvić, šta vas je motiviralo da se kandidujete za predsjednicu BZK Preporod?

RIZVIĆ: Pored svog profesionalnog angažmana na Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT) gdje već niz godina obavljam poslove Šefa odsjeka za elektronski grafički dizajn i stručnog angažmana vanrednog profesora računarske grafike na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, u zadnje vrijeme sam uključena i u aktivnosti na virtuelnoj prezentaciji historije Bošnjaka i očuvanju našeg kolektivnog pamćenja.

Ove aktivnosti su me dovele u kontakt sa našim sunarodnjacima iz zemlje i dijaspore koji su spremni da se aktivnije uključe u promociju naše kulture i tradicije, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u svijetu. Osjetila sam potrebu da u okviru svojih mogućnosti dam doprinos tome i najprirodniji način za to mi se učinio angažman u okviru BZK Preporod.

Pored toga, sa Preporodom me vežu i snažne emocije, jer je moj rahmetli otac, prof. dr Muhsin Rizvić, bio obnovitelj Preporoda 1990. godine. Od početka opsade Sarajeva, pa sve do sredine 1993. godine, kada sam počela raditi na tadašnjoj TV BiH, u Preporodu sam obavljala poslove generalnog sekretara, mijenjajući Muharem ef. Hasanbegovića, koji je tada bio teško ranjen. To su bila teška, ali i lijepa vremena, kojih se s ponosom sjećam, jer je Preporod tada bio centar pozitivne energije i duhovnog otpora agresiji.

PRIPREMA SKUPŠTINE 

PATRIA: Kako je pripremljena Skupština, jeste li zadovoljni tim procesom?

RIZVIĆ: Ova Skupština je zanimljiva po tome što je ovo prvi put da se za mjesto predsjednika pojavljuju dva kandidata, prethodni predsjednik, prof. dr Senadin Lavić i ja. Kako sam već dugo godina član Matičnog odbora BZK Preporod, bila sam uključena i u pripreme za Skupštinu. Moj prijedlog je bio da Skupština glasa o dvije liste za članove Izvršnog odbora, koje bi kandidati za predsjednika predložili kao članove svoj najužeg tima za implementaciju programa rada koji planiraju realizirati u naredne četiri godine.

Međutim, članovi Matičnog odbora nisu podržali taj prijedlog, nego je odlučeno da se od 19 kandidata za Izvršni odbor 7 bira direktno na Skupštini, a dodatna 4 imenuje novoizabrani predsjednik. Drago mi je da ćemo prof. Lavić i ja na Skupštini imati priliku da iznesemo svoje vizije rada Preporoda u naredne četiri godine, na osnovu kojih bi se članovi Skupštine mogli odlučiti kojeg od kandidata žele izabrati za predsjednika.

PATRIA: Imate li program i tim sa kojim biste mogli postići to što ste zamislili?

RIZVIĆ: Naravno. Program, koji sa svojim saradnicima namjeravam ponuditi članovima Skupštine BZK Preporod se sastoji od uvođenja nekih organizacionih promjena u rad Društva, kao što su:

- Otvaranje BZK Preporod za ljude različitih mišljenja i pogleda na društveni život i podsticanje  da se okupe oko bošnjačke kulture

- Ustanovljavanje Kluba prijatelja BZK Preporod u koji bi ušli uglednici različitih nacionalnosti, iz zemlje i svijeta

- Aktivnije uključivanje članova BZK Preporod u aktivnosti Društva, sa posebnim akcentom na članove Matičnog i Izvršnog odbora

- Uvođenje informatičkih tehnologija u komunikaciju i korespondenciju članova i organa Društva i uvezivanje ogranaka Društva u drugim gradovima

- Uvezivanje organizacija i institucija BH dijaspore u rad Društva

- Pretvaranje web sajta BZK Preporod u portal koji podržava interakciju sa internet posjetiocima

Pored toga, imamo i prijedloge za buduće aktivnosti, koje bismo, u slučaju da nas Skupština podrži, podnijeli na razmatranje članovima Matičnog odbora BZK Preporod. To su između ostalih i ovi prijedlozi:

- E-learning studij bošnjačke historije i kulture

Obzirom na nemogućnost izučavanja pojedinih aspekata bošnjačke historije, kulture i tradicije u okviru već postojećih planova i programa, ponuditi seminare na određene teme iz bošnjačke baštine i historije, ali i online studij za više nivoa obrazovanja. Ciljna grupa: RS, dijaspora:

- Digitalizacija knjiga i publikacija iz bošnjačke književnosti, historije i kulture

Digitalne biblioteke omogućavaju širenje kulture čitanja knjiga putem Interneta i stavljaju na raspolaganje značajna djela najširoj publici.

Internet prezentacija ključnih ličnosti za Bošnjake:

- Kreranje web-sajtova sa biografijama, bibliografijama, fotografijama, audio i video zapisima vezanim za najznačajnije ličnosti bošnjačke kulture i tradicije

- Ponovno uvođenje Preporodove „Tribine četvrtkom“

Nakon obnavljanja Preporoda 1991. godine, svakog četvrtka bivala je organizovana tribina gdje su najznačajniji intelektualci držali predavanja o aktuelnim temama iz historije, umjetnosti, kulture i politike, sa diskusijama u kojima je učestvovala publika. Rekreirati tu tribinu.

Simpozij „Kultura pamćenja“

Razmjena iskustava iz kulture pamćenja sa ljudima koji su preživjeli holokaust i ostale vrste genocida, apartheida i diskriminacije

Projekat Muzej genocida nad Bošnjacima

Uvezati inicijative za kreiranje virtualnog i fizičkog muzeja sa institucijama za istraživanje ratnih zločina i genocida, pokrenuti rad na projektu u okviru definisanog vremenskog plana

Kreirati godišnji plan naučnih i stručnih skupova, sa akcentom na obljetnice rođenja ili smrti istaknutih Bošnjaka, kao i historijskih događaja

Pored Preporodovog Godišnjaka, osmisliti  periodične publikacije iz oblasti umjetnosti, kulture i nauke, odnosno, društvene i političke zbilje, a čija bi realizacija bila pojednostavljena digitalnom knjigom.
Ustanoviti Multimedijalni centar „Preporoda“ s ciljem sakupljanja i arhiviranja video i tv zapisa koji čuvaju predavanja i istupe istaknutih bošnjačkih intelektualaca, a što znači i ustanovljavanje prakse da se važni događaji iz aktivnosti „Preporoda“ snimaju, pohranjuju i plasiraju u javnost putem „Preporodovog“ Youtube kanala koji treba otvoriti i održavati.

Sasvim je jasno da se ovako ambiciozan program ne može realizirati bez tima motivisanih i kvalitetnih ljudi. Izuzetno sam sretna što su mi podršku u potencijalnoj realizaciji ovih aktivnosti ponudili vrhunski bošnjački intelektualci kao što su doc. dr Rasim Muratović, van. prof. dr Senada Dizdar, mr Amina Đuvić Rizvanbegović, dr. Amina Šiljak Jesenković, mr Alvid Hubijar, reditelj Ahmed Imamović, doc. dr Amira Sadiković, novinar Aida Krehić, publicisti Muhamed Mahmutović i Sead Zubanović, glumica Selma Alispahić, radio urednica Enisa Hajdarević Šojko i drugi, čija imena nisu u zvaničnim listama kandidata za novi saziv organa BZK Preporod, ali su spremni pomoći u svojim sferema djelovanja.

VOLONTERSKI RAD 

PATRIA: Kako je, po vašem mišljenju, Preporod radio dosad i šta mislite da bi moglo biti bolje, jer je prirodno težiti ka boljem?

RIZVIĆ: Rad BZK Preporod je od njegovog ponovnog osnivanja 1991. godine izložen sudu javnosti. Svjedoci smo više ili manje uspješnog rada Preporoda tokom ovog dugog vremenskog perioda i to nam govori da je rad Preporoda odraz rada i angažmana njegovih čelnih ljudi, koji kroz svoje ideje i projekte motiviraju članove Društva da se manje ili više angažuju.

Poznato je da je rad u ovom društvu volonterski, a sve je manje ljudi koji su spremni da urade nešto za opće dobro bez ostvarivanja direktne materijalne koristi. Zato je Preporod bio i ostat će skupina entuzijasta koji dijele zajedničke ideje i ciljeve i ostvaruju ih sa manje ili više uspjeha. Mislim da je dobro da postoji pozitivna konkurencija i da svakome ko misli da može bolje treba dati priliku.

Zanimljivo je da su od 1991. godine do sada svi Predsjednici BZK Preporod bili iz humanističkih nauka. Možda je sada vrijeme da kormilo preuzmu profesionalci iz tehničkih nauka i moderniziraju rad Društva kroz uvođenje novih tehnologija i savremenih načina komunikacije, prezentacije i promišljanja naše tradicije i kulture. Naravno, Preporod treba da ostane otvoren za sve profesije jer je naše bogatstvo u toj različitosti.

PATRIA: S obzirom na opće stanje u društvu, ekonomsku krizu, apatiju, uvozni šund kojeg Bošnjacima prodaju kao kulturu.., kako ocjenjujete mogućnosti Preporoda da utječe pozitivno na te procese?

RIZVIĆ: Preporod ima izuzetan potencijal u definiranju bošnjačke i bosanskohercegovačke kulture. Ako se ljudima ponude kvalitetni kulturni sadržaji i programi, mnogi od njih će se odlučiti da u njima učestvuju. Po mom mišljenju, Preporod bi mogao doprinijeti da se popuni praznina koja je nastala pretvaranjem medija u poprišta neukusa, šunda i uvoznih proizvoda koji su loša kopija sadržaja zapadne i istočne «consumers» kulture.

Zašto ne bismo našoj djeci ponudili obrazovne i zabavne emisije koje se baziraju na hiljadugodišnjoj historiji naše zemlje, ali na jedan moderan i njima prilagođen način? Zašto ih ne bismo motivirali da budu ponosni na svoj identitet umjesto da jedva čekaju da odsele u svijet misleći da ih tamo čeka nafaka koju ovdje ne mogu ostvariti? Zašto da ne promoviramo svoje vrijednosti, umjesto da nudimo loše kopije tuđih? U svim tim procesima Preporod može dati značajan doprinos.

PATRIA: Šta smatrate bitnim za Preporod?

RIZVIĆ: Željela bih da Preporod ponovo postane centar za okupljanje intelektualnog vrha Bošnjaka, bez obzira na njihovu političku pripadnost, vjerska ubjeđenja, bez obzira da li su iz mješovitih brakova ili u njima, da li su mladi ili u zrelim godinama, da li se bave humanističkim ili tehničkim naukama ili su vrijedni zanatlije, umjetnici, trgovci, studenti, ili možda samo obični ljudi koji vole i poštuju našu kulturu i tradiciju. Voljela bih da Preporod bude otvoren za sve stanovnike Bosne i Hercegovine, da bude veza za Bošnjake izvan matične domovine, za sve prijatelje Bosne i Hercegovine bez obzira na njihovu rasu, vjeru ili naciju. Voljela bih da Preporod doprinese da ponovo budemo ponosni što smo Bošnjaci. Ako budemo znali cijeniti sami sebe, više će nas cijeniti i poštovati i svijet u kome se nalazimo.