Analiza Svjetske banke: Ekonomija u BiH stagnira, poplave pogoršale situaciju

Razarajuće poplave u nekim zemljama su dovele do zastoja ekonomije jugoistočne Evrope u 2014., uz rast od samo 0,2 procenta, navdi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za jugoistočnu Evropu (SEE RER) Svjetske banke, prenosi bh. novinska agencija Patria.

- Vanjska potražnja za izvozom iz SEE6 je bila pozitivan pokretač ekonomskog rasta u 2014., uprkos slabom učinku eurozone  i razočaravajućem globalnom oporavku - rekla je Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za zemlje jugoistočne Evrope.

Međutim, politička neizvjesnost i kašnjenje ili smanjenje investicija  su otežali posljedice razornih poplava koje su pogodile regiju u 2014.

Goldstein je dodala da je “rast od samo 0,2 procenta nedovoljan da bi se unaprijedio životni standard ili smanjila velika stopa nezaposlenosti u regiji.”

Slab ekonomski učinak regije, prikriva značajne razlike između SEE6 zemalja, navodi izvještaj. Procjenjuje se da je u Srbiji u 2013. po treći put došlo do smanjenja od početka svjetske krize, a Bosna i Hercegovina stagnira. Procjenjuje se da su se stope ekonomskog rasta Kosova i Crne Gore smanjile u 2014. Samo Albanija i BJR Makedonija pokazuju znakove održivijeg oporavka zahvaljujući povećanju izvoza.

Vremenske nepogode su bile glavni faktor koji je uticao na ekonomski učinak

SEE RER navodi da su vremenske nepogode primarno odgovorne za slab ekonomski učinak u SEE6, nadovezujući se na dokaze da je ekonomski učinak SEE6 zemalja naročito osjetljiv na vremenske prilike.  

Procjenjuje se da su poplave u maju 2014. koštale Bosnu i Hercegovinu oko 15,0 procenata BDP-a, a Srbiju oko 4,7 procenta BDP-a u izgubljenoj proizvodnji i štetama. Oštećenja na objektima za proizvodnju električne energije su nanijela štete privredi Srbije, a uništeni usjevi poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini. Gotovo ni jedan segment ekonomije nije ostao pošteđen u ovom ekonomijama pogođenim poplavama.  Značajne posljedice nedavnih vremenskih nepogoda u 2014. ukazuju da SEE6 zemlje nisu dobro pripremljene za veće vremenske varijacije.“

Strukturalni izazovi i dalje koče rast 

Izvještaj navodi da strukturalni izazovi i dalje  koče potencijalni rast u SEE6.  Gallina A. Vincelette, vođa programa i jedan od autora SEE6 RER objašnjava:

- Funkcioniranje tržišta rada u cijeloj regiji je anemično, uz istrajno velike stope nezaposlenosti, niske stope učestvovanja radne snage i sporo otvaranje formalnih radnih mjesta. Iako je ostvaren određeni napredak na rasterećenju investicione klime, ima još dosta prostora za unaprjeđenje. Javni sektor je velik i neefikasan u mnogim zemljama. Bolja uvezanost regije putem fizičkih i institucionalnih veza između SEE6 zemalja, sa Evropskom Unijom i ostatkom svijeta će pomoći konkurentnim firmama iz regije da dopru do novih tržišta i da strani investitori dođu u regiju.

Pogled u budućnost

Prema izvještaju se očekuje da se SEE6 regija u 2015. umjereno oporavi, uz projiciran zbirni rast od 1,3 procenta.   

Rast u 2015. će vjerovatno umanjivati slab oporavak u Bosni i Hercegovini. U ostatku regije se očekuje rast od preko 3 procenta u 2015., pri čemu bi ekonomski rast BJR Makedonije dostigao 3,8 procenata.

Izgledi za rast zavise od vanjskih faktora, uključujući održavanje oporavka vanjske potražnje, naročito u Evropi, te stabilizacija međunarodnih cijena energenata na ili oko sadašnjih nivoa.

Ekonomsku aktivnost u SEE6 usporava slaba domaća potražnja, a povjeranje potrošača i poslovne zajednice ostaje slabo zbog dugotrajnih političkih neizvjesnosti, hronično velike nezaposlenosti i bankarskog sistema opterećenog nenaplativnim zajmovima. Stoga, izvještaj naglašava da se ekonomski rast u kratkoročnom i srednjoročnom periodu u SEE6 može podržati putem mudrih ekonomskih politika sa dobro utvrđenim prioritetima.

SEE6 čine Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Bivša jugoslovenska republika Makedonija (BJR Makedonija), Crna Gora i Srbija.