SARAJEVO, (Patria) - Udruženje logoraša Mostar na prostoru nekadašnjeg logora Hrvatskog vijeća odbrane "Heliodrom" obilježilo je 29. godišnjicu početka raspuštanja zloglasnih logora na području Hercegovine. Za razliku od ranijih godina, logoraši su na mjestu nekadašnjeg logora imali priliku položiti cvijeće i odati počast za više od 10.000 osoba koliko je prošlo zloglasni logor.
Prvi put, 29 godina nakon početka raspuštanja logora Helidorom dozvoljena je posjeta ovom zloglasnom objektu kroz koji je prošlo više od 10.000 ljudi iz svih dijelova Hercegovine. Najmanje 54 ih je ubijeno, za nekim osobama još se traga. Nekadašnji logoraši danas su u tišini položili cvijeće, odali počast i održali historijski čas.
“Danas naš dolazak ovdje i posjeta bude emocije koje su potisnute u nama i koje se lako bude. U zgradi iza nas su bile spavaone. Na drugom spratu bile su žene. Bilo nas je nekoliko maloljetnih”, kaže Amer Đulić, danas predsjednik Udruženja logoraša Stolac koji je u Heliodromu zatvoren kao maloljetnik.
Prije dolaska u Heliodrom Đulić je boravio u njih tri – Koštana bolnica, Dretelj i Gabela, gdje je proveo 233 dana. Strahote kroz koje je prošao teško je zaboraviti.
“Kao dijete uvijek imaš jedan san – da se igraš i da ne dođe noć i da uživaš u danu. Maštaš i o punoljetstvu. Moje punoljetstvo je bilo u ovoj zgradi 27. decembra 1993. godine. Bio sam 233 dana u logorima HVO-a. Ovaj logor kao i drugi ima posebnu priču. Bio je kritičan, jer se svakodnevno ginulo i odvodilo, a da se ljudi nisu vraćali. Često je bilo situacija da odavde odu tri kamiona, a vrati se jedan”, rekao je.
Heliodrom je jedan od desetak logora kojeg je formirala samoproglašena Hrvatska republika Herceg-Bosna. Emir Hajdarović je, kao 21-godišnjak, bio zatvoren 309 dana u logorima HVO-a na području Hercegovine. Najviše vremena, proveo je 1993. u Heliodromu, gdje je u samici bio zatvoren 48 dana.
“Iz ovog logora se 54 osobe vode stradalim ili ubijenim na ovom prostoru ili na linijama fronta. Prema slobodnim procjenama, kroz Heliodrom je prošlo više od 10.000 građana Mostara i Bosne i Hercegovine. S nama su bili i ljudi iz Novog Šehera, Jablanice, Stoca, Čapljine… Ono što smo uvijek govorili kada je u pitanju puštanje – svi to doživljavamo emotivno i to je za sve nas ponovno rađanje i ponovno rađanje slobode. Žica je bila granica slobode. Mogli smo kroz nju mogli gledati, ali preko nje nismo. To je bila najveća kazna. Bez ikakve osude i valjanog zakonskog razloga smo bili zadržani tu. Mnogi su doživjeli nevjerovatna maltretiranja. Ali od batina je teži gubitak ljudskog dostojanstva, jer su s vama radili šta su željeli. Kada do toga dođe, vi postajete predmet, a prestajete biti osoba”, izjavio je Hajdarović.
Udruženja logoraša pokrenula su incijativu postavljanja spomen-ploče u kompleksu Heliodroma. U međuvremenu stigla je vijest da se na ovoj lokaciji planira muzej Hrvatskog vijeća odbrane, što doživljavaju pokušajem skrivanja mjesta stradanja prekrajanjem historije.
“Imamo cilj da napravimo priču – spomen ploču koja će podsjećati šta je bilo u tom periodu. Bitno je naglasiti da se ovdje pravi muzej Hrvatskog vijeća obrane. To je po nas teško i pogubno. I to je kao da se muzej Vermahta pravi u Aušvicu. Te stvari nisu spojive. Ovdje bi se trebalo praviti spomen obilježja za 54 ubijena logoraša”, navodi Đulić.
Logor HVO-a Heliodrom u Mostaru bio je jedan od najzloglasnijih tokom proteklog rata u BiH, a bio je otvoren od septembra 1992. do aprila 1994. godine.
U presudi Haškog tribunala koji je novembru 2017. godine, pravosnažno osudio lidere tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora spominje i osnivanje logora za bošnjačke civile. Haški sud je za zločine počinjene na Heliodromu osudio i pripadnike Kažnjeničke bojne HVO-a, Mladena Naletilića na 20 godina zatvora i Vinka Martinovića na 18 godina zatvora. Pet presuda izrečeno je I pred Kantonalnim sudom u Mostaru zbog progon i zlostavljanja bošnjačkog stanovništva Mostara, te zatvaranje u logore među kojima je i Heliodrom.