Fondacija za zaštitu historijskog naslijeđa osnovana je u januaru 2014. godine, a njen osnivač je historičar James Lyon koji je još prije tri godine započeo proces digitalizacije u bh. arhivima rijetkih i starih dokumenata iz 14. stoljeća, sultanskih virmana, dokumenata iz vremena Habsburgovaca, Kraljevine Jugoslavije i rijetkih dokumenata na bosančici, piše bh. novinska agencija Patria.
- Zbog ideje da se projekat proširi osnovana je Fondacija, a prvo smo počeli digitalizirati materijale iz NUB BiH u januaru ove godine. Nakon napada na zgradu Predsjedništva BiH i posljednjih poplava gdje je stradalo puno dokumenata, ubrzali smo proces. Našli prostor, renovirali i naši stručnjaci rade u tri smjene, dvanaest sati dnevno – kaže Lyon.
On se osvrnuo i na odnos političkih elita prema kulturno-historijskom blagu BiH, govoreći da se ponašaju nemarno, a proteklih 100 godina ova građa se sistematski uništavala. Prema njegovim riječima cilj je da proces digitalizacije zaživi u svim kulturnim institucijama u BiH.
- Od 11. avgusta projekat se proširuje na Historijski muzej i novine Oslobođenje počevši od prvog broja koji je izašao 30. avgusta 1943. godine. U projekat je uključen veliki broj volontera i donatora. Ne mislim na novčane donacije, već donacije u radu, znanju, materijalu i vremenu. Inače, donirana oprema je izuzetno skupa. Ljudi i iz BiH i drugih zemalja su prepoznali projekat i žele učiniti nešto za BiH jer historija je i sadašnjost i budućnost – naglasio je Lyon koji je u BiH došao 1980. godine i oduševio se onim što je vidio.
Nadina Grebović-Lendo, koordinatorica za projekat digitalizacije NUB BiH kazala je da je tehnologija potrebna bibliotekarima, ali često nedostupna zbog cijene.
- Ovo je važan projekat za BiH. Donacijom Fondacije unaprijedit će se već postojeći proces digitalizacije. Omogućen je proces intenzivnijeg procesa digitalizacije dokumentarnog naslijeđa NUB BiH. A u bibliotečkom smislu prva faza podrazumijeva pretvaranje papira u digitalnu formu. U narednom periodu radit ćemo na uspostavljanju digitalnih kolekcija kako bi svim zainteresiranim bio olakšan pristup, a stara periodika od velikog je značaja – istakla je Grebović-Lendo.
Lyon je kazao da institucije kulture BiH ne pripadaju samo jednom narodu, već svim narodima.
- Za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, njihovi stručnjaci prikupili su najbolje materijale od svih naroda i to je u ovim institucijama. Mi moramo sačuvati to naslijeđe – kazao je Lyon.
Iako predstavnici Historijskog muzeja BiH nisu mogli prisustvovati današnjem predstavljanju, u pismu direktorice Elme Hašimbegović navodi se da će se ovim procesom zaštititi muzejska građa, olakšati pristup dokumentima i ponuditi kvalitetnija prezentacija, piše Patria.