Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti za kandidate čija se imena nađu na kandidatskim listama za lokalne ili opšte izbore u Bosni i Hercegovini važi za jedan izborni ciklus.
To znači, kao što je bio slučaj sa Harisom Plehom, Nerminom Bjelakom i Rasimom Smajićem, da se kandidat, primjera radi, 2012. godine izjasnio da je Bošnjak, te ukoliko se prijavio i za učešće na opštim izborima 2014. morao je također ostati Bošnjak, piše novinska agencija Patria.
Kada je riječ o izabranim funkcijama (vijećnici, zastupnici, odbornici, delegati), Izborni zakon BiH je to jasno definirao.
- Kada se govori o imenovanim funkcijama, konkretno ministrima u Vladi Federacije BiH o čemu se ovih dana vodi najviše polemike, Centralna izborna komisija BiH nema ništa sa njihovim izjašnjavanjem o nacionalnoj pripadnosti, potvrdio je za Patriu Branko Petrić, član CIK-a, dodajući da je Ustav Federacije BiH to sve jasno definirao.
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, pojavila se nedoumica da li ima viška Srba u novom sazivu Vlade FBiH, te da li je ona neustavna.
Premijer Fadil Novalić (SDA) je poručio da se problem može riješiti tako što će se kandidat DF-a Aleksandar Remetić izjasniti da je iz reda ostalih. Lider HDZ-a Dragan Čović eksplicitan je i ne odustaje od toga da njemu pripada pet hrvatskih i jedno srpsko mjesto.
Prvi čovjek DF-a Željko Komšić ne odustaje od tri srpska mjesta i jednog bošnjačkog, a potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović je povukao saglasnost na Odluku o imenovanju Vlade FBiH jer DF ne želi da bude dio neustavnog formiranja izvršne vlasti.
Zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović je izjavio da je Čović obećao dati ministra kulture i sporta iz reda ostalih, ali Čović to sada ne želi ni da čuje.