Član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović tvrdi da mu se na sve načine pokušavaju montirati optužbe kako bi se od njega ishodili politički ustupci, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Javnost u Bosni i Hercegovini ostala je šokirana kada su procurili dijelovi iskaza koji je državnim istražiteljima , prošle godine odmah nakon hapšenja, dao bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine Kemal Čaušević.
Čašević je, podsjećanja radi, uhapšen pa pušten u junu prošle godine. On je, između ostalog, okrivio i Čovića za višemilionski kriminal u BiH.
Tvrdnje Čauševića, Čović je tek sada, pola godine od objavljivanja, nazvao politički montiranim procesom.
Indikativno je zašto je šutio sve do sada, i da li on ustvari ovom pričom o montažama pokušava ishoditi za sebe ustupke tokom pregovaračkog procesa, a ne druge stranke kako on to tvrdi. Ili je njegov cilj pak ovom pričom preduhitriti eventualne sudske procese protiv njega.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rođen je 1956. u Mostaru u kojem živi sa suprugom Bernardicom, s kojom ima dvije kćerke. Završio je Mašinski fakultet, a potomi doktorirao. Osim na Mašinskom, danas predaje na Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u Mostaru.
Prije ulaska u politiku radio je u mostarskoj kompaniji Soko, a od 1992. do 1998. bio je i generalni direktor ove firme.
U HDZ BiH učlanio se 1994.
Čovićeva poslovna ali i politička karijera sve vrijeme obilježena je korupcijskim aferama i optužbama za enormno bogatstvo. Iako nikada nije osuđen na zatvorsku kaznu, do sada je tri puta sjedio na optuženičkoj klupi. Njegovo imee u ovom trenutku dovodi se u vezu i sa drugim aferama, u kojim istraga još nije pokrenuta.
Godine 2005. optužen je da je kao ministar finansija FBiH primio mito od braće Ivanković-Lijanović i pomogao im izbjeći skoro 30 miliona KM carinskih obaveza.
Drugi put se našao pred Sudom BiH 2010., kada je optužen da je zloupotrijebio svoj položaj federalnog ministra finansija i nenamjenski potrošio 7,8 miliona KM iz budžetskih rezervi.
Treća optužnica Čovića je teretila da je s ostalim članovima Upravnog odbora Javnog preduzeća Hrvatska pošta i telekom (HPT) donio odluku da se dug, u iznosu od skoro 4,7 miliona KM, koji je imala ova kompanija prema tada već nepostojećem Ministarstvu odbrane – HVO, prenese na tri privatne firme. Kasnijom naplatom dugovanja ove firme su postale većinski vlasnici dionica Eroneta - najprofitabilnijeg telekomunikacijskog dijela HPT-a, a podatke o ovim sumnjivim poslovima objavio je i Centra za istraživačko novinarstvo u BiH.
Bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemal Čaušević državnim istražiteljima je rekao da je UIO na insistiranje Čovića od Sokola kupila zgradu za dva miliona KM, iako je stvarna vrijednost te zgrade procjenjena na oko 50 % manje novca, gdje je praktično više od jednog miliona KM otišlo u privatne džepove Čovića i partnera.
Mediji su ranije objavili da dobri poznavatelji prilika u zapadnoj Hercegovini tvrde da HDZ ondje kontrolira sve sfere života i praktično je nemoguće dobiti posao bez miga iz ove stranke, odnosno bez odobrenja njenog lidera.
Čoviće je 1998. prvo postao zamjenik premijera i ministar finansija u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. Za člana Predsjedništva BiH izabran je četiri godine poslije, ali ga je s te pozicije smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown 2005., nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega za zloupotrebu položaja. Tada mu je zabranjeno obavljanje izvršnih političkih funkcija.
Političku karijeru nastavio je izborom na mjesto predsjednika HDZ-a BiH odmah nakon odlaska iz Predsjedništva.
Godine 2010. izabran je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali je zauzeo delegatsko mjesto u Domu naroda.
Na Općim izborima u BiH 2014. godine izabran je za člana Predsjedništva BiH.