Schmidt ponovo mijenja Ustav FBiH da bi ojačao HDZ: Ko dobije podršku 2/3 Hrvata u Mostaru bit će vladar Federacije!

(Patria) - Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava izmjenama Ustava Federacije BiH dodatno ojačati HDZ BiH. Portal Klix.ba je, pozivajući se na svoje izvore, objavio da OHR planira “deblokirati Federaciju” tako što će omogućiti da Vlada FBiH bude imenovana bez sva tri potpisa predsjednika i dva potpredsjednika entiteta. Pravo veta, odnosno, pravo blokade imenovanja Vlade FBiH će imati onaj (pot)predsjednik Federacije koji dobije dvotrećinsku podršku prvo u klubu konstitutivnog naroda iz kojeg dolazi u Domu naroda FBiH i dvotrećinsku podršku kluba naroda kojem pripada u kantonu gdje je taj narod najmnogoljudniji.

Šta bi to značilo u praksi donosi istraga.ba.

Prema trenutnim odredbama Ustava Federacije BiH, za imenovanje Vlade FBiH potrebni su potpisi predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije.

“Predsjednik Federacije, uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije, imenuje Vladu Federacije nakon konsultacija sa premijerom ili sa kandidatom za tu funkciju, u roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izabrana, nakon što je njeno imenovanje potvrdio većinom glasova Zastupnički dom Federacije. Svako upražnjeno mjesto popunjava se istim postupkom”, piše u odredbi Ustava FBIH koju Schmidt namjerava promijeniti.

Naime, aktualni potpredsjednik FBiH iz reda Bošnjaka Refik Lendo, koristeći ovu odredbu, ne želi potpisati imenovanje Vlade FBiH u kojoj nema ministara iz SDA. Kako bi obezvrijedio Lendin potpis, u OHR-u su proteklih mjeseci tražili rješenje koje bi, istovremeno, ojačalo HDZ BiH, odnosno (pot)predsjednika FBiH iz reda hrvatskog naroda, a oslabilo ulogu (pot)predsjednika iz reda Bošnjaka i Srba. U početku je razmatrana opcija koja je predviđala da se, prilikom imenovanja Vlade FBiH, može zaobići onaj (pot)predsjednik Federacije BiH koji nema dvotrećinsku podršku u klubu naroda kojem pripada (16 delegata u bilo kojem klubu konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH). Ovo rješenje, međutim, HDZ BiH nije prihvatio, jer im ono ne garantira opstanak u vlasti nakon izbora 2026. godine. Stoga u OHR-u, prema pisanju portala Klix, namjeravaju dodati još jednu odredbu – osim dvotrećinske podrške u klubu naroda kojem pripada Doma naroda FBiH, (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na imenovanje Vlade, morao bi dobiti i podršku 2/3 kluba svog naroda u skupštini kantona u kojem tog naroda ima najviše.

Tako bi, prema izračunu, (pot)predsjednik iz reda hrvatskog naroda za blokadu imenovanja Vlade morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine svih zastupnika Hrvata u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona. (Pot)predsjednik iz reda Bošnjaka bi morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH plus podršku 2/3 Bošnjaka u Skupštini Tuzlanskog kantona koja daje najviše bošnjačkih delegata. Isto bi se odnosilo i na Srbe, s tim da bi (pot)predsjednik iz reda srpskog naroda morao dobiti podršku 16 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH i podršku dvije trećine izabranih Srba u Skupštini Kantona Sarajevo.

Pretočeno u brojeve to bi, u ovom trenutku značilo da samo HDZ-ova predsjednica Federacije Lidija Bradara može blokirati imenovanje Vlade FBiH. Ako je suditi po potpisima za kandidaturu, samo Lidija Bradara ima podršku 2/3 delegata u klubu naroda iz kojeg dolazi i samo ona, može obezbijediti podršku 2/3 zastupnika Hrvata u Skupšini HNK, gdje stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a). U ovom trenutku je, naime, izabrano ukupno 16 zastupnika Hrvata u Skupštini HNK. Samo jedan Hrvat, DF-ov Zoran Mikulić, ne dolazi iz stranke koja nije član HNS-a. Sam HDZ BiH ima 10 zastupnika, što znači da im treba samo jedna ruka iz drugih stranaka, poput HDZ-a 1990, kako bi ispunili oba preduvjeta za blokiranje imenovanja Vlade FBiH.

Igor Stojanović, recimo, nema podršku 2/3 delegata u Klubu Srba Doma naroda FBiH, dok Refik Lendo nema dvotrećinsku podršku ni u Klubu Bošnjaka niti u Skupštini TK, gdje koalicija koja ga podržava ima 17 od potrebnih 18 zastupnika.

Tako, zahvaljući Schmidtovim amandmanima, dolazimo u situaciju da je jedino HDZ BiH neizbježan prilikom formiranja Vlade Federacije BiH, dok sve druge političke partije igraju nebitnu ulogu.

A sada da vidimo šta to znači kada je u pitanju vrijednost glasa.

U Tuzlanskom kantonu, prema popisu iz 2013. godine, živi 392 hiljade Bošnjaka. Dvije trećine od ovog broja je 262 hiljade.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi 118 hiljada Hrvata. Dvije trećine od ovog broja je 79 hiljada.

Dakle, da bi (pot)predsjednik Federacije iz reda Bošnjaka ispunio oba uslova iza njega mora biti najmanje 16 delegata u Klubu Bošnjaka i 2/3 zastupnika Bošnjaka u Skupštini TK. To znači da on, samo u drugom preduslovu, predstavlja 262 hiljade Bošnjaka iz TK, što je više nego cjelokupno hrvatsko biračko tijelo.

Istovremeno, u drugom preduslovu, iza (pot)predsjednika iz reda hrvatskog naroda stoji 79 hiljada Hrvata iz HNK.

Znači, da bi Bošnjak blokirao izbor Vlade FBIH, mora dobiti tri puta veću podršku od Hrvata.