Ili je Lagumdžija stvarno zaboravio da više nije predsjednik SDP-a ili svjesno minira Nikšića

Ili je javnost dezavuisana 6. decembra 2014. godine da je SDP BiH nakon 17 godina vladavine Zlatka Lagumdžije preuzeo Nermin Nikšić te je „vječni lider“ ostao da i dalje vlada iz sjene ili su Lagumdžiju ponijele TV kamere pa se u sinoćnjem gostovanju na TV1 zaboravio i ponašao i dalje kao neprikosnoveni lider SDP-a, piše novinska agencija Patria.

Svi koji su gledali i slušali ga nemalo su ostalo zatečeni njegovim „predsjedničkim gardom“ i porukama kako „mi u SDP-u ćemo dati rok za formiranje vlasti“. Ko „mi“? Lagumdžija je sada samo obični član SDP-a.

Nema ga ni u jednom stranačkom organu niti se za bilo šta pita. Nije čak ni član nekog mjesnog odbora!  

No, otkrio je mnogo toga sinoćnjim intervjuom. Poručio je da se on i dalje pita (naravno samo u jednom dijelu članstva koje ga smatra nezamjenjivim) te da na svakom koraku minira Nikšića i njegova nastojanja da SDP od DJL pretvori u ono što iskonski i jeste - socijaldemokratsku stranku.

Također, potvrdio je svojim istupom na indirektan način dosadašnje špekulacije o tome da aktivno učestvuje u razgovorima o nekoj novoj koaliciji sa liderima HDZ BiH i SBB-a Draganom Čovićem i Fahrudinom Radončićem.

Radončić je navodno izmirio Lagumdžiju i Čovića, koji su bili u zavadi još od 2010. godine kada je bivši lider SDP-a istisnuo HDZ BiH iz vlasti. Tako su njih trojica, uz podršku Čoviću nezaobilaznog predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, krenuli u razgovore o „rezervnoj“ koaliciji.“

Šta mu je obećano u toj koaliciji, gdje bi se SDA, ali i Savez za promjene RS istisnuli i zaobišli, za sada se ne zna. Ali, poznavajući njegov lik i djelo, jasno je kao dan da „profa“ nastoji profitirati.   

Prenosimo samo dio Lagumdžijinih sinoćnjih izjava:

SDP BiH je na Kongresu jasno izašao sa stavom da će biti opoziciona partija, te da smo izvukli pouke iz izbornih rezultata. Sada ni Glavni odbor ni Predsjedništvo stranke nemaju pravo da donesu drugačiju odluku.

Zna se ko su pobjedničke stranke na izborima, pa je na njima i odgovornost formiranja vlasti, tvrdi on. Stranke koje čine većinu u parlamentima, upozorava, zaglavile su se u fazi raspodjele ministarskih pozicija, pa sada pokušavaju da prebace odgovornost na drugu stranu.

-Vrlo jasno, mi ostajemo opozicija i dajemo neki rok, nakon kojeg će naši ljudi iz Vijeća ministara, iz Federalne vlade i iz kantona u kojima su, izaći, podnijeti ostavke i ostaviti onima koji tu već jesu, a dio su nove parlamentarne većine, da u tehničkom mandatu to rade. To će biti neki razuman rok, možda 1. mart, Dan državnosti (Dan nezavisnosti op.a.), ili 17. mart kada ističe četiri godine od formiranja Federalne vlade. Na političkom rukovodstvu SDP BiH je da donese odluku. Federalna vlada može raditi bez SDP-ovih ljudi, Vijeće ministara može raditi bez SDP- ovih ljudi. Možda će ih to natjerati da konačno konstituišu vlast - poručuje Lagumdžija.