Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack objavila je blog, a koji novinska agencija Patria prenosi u cjelosti.
- 22. april predstavlja 45. godišnjicu Dana planete Zemlje i dok ga proslavljamo, želim se na trenutak fokusirati na veliki potencijal Bosne i Hercegovine.
Ono u šta sam se uvjerila u ova prva tri mjeseca otkako sam ovdje je da je Bosna i Hercegovina zemlja neobične prirodne ljepote na koju svi treba da budu ponosni – a čija zaštita treba biti odgovornost svih.
Prirodni resursi su veliki i od njih Bosna i Hercegovina može imati značajnu korist, ali postoje i veliki rizici. Čula sam da ima hiljade biljaka i životinja koje su endemska vrsta u ovoj zemlji i koje doslovno ne možete naći nigdje u svijetu. Ljudi poput strastvenih promatrača ptica iznimno cijene mogućnost da to mogu raditi. Skoro polovina Bosne i Hercegovine je prekrivena šumom, što je postotak među najvećim u Evropi, te je po biodiverzitetu tj. biološkoj raznolikosti jedna od prvih na kontinentu.
Ovo je ogromna prednost za planinarenje, alpinizam, planinski biciklizam kojim se ljudi mogu baviti u jedinstvenom prirodnom okruženju (povrh toga, uz dobru hranu i srdačne ljude). A opet, gdje god odem,vidim da je ta ljepota zaprljana smećem.
Znam da je američko iskustvo na mnogo načina drugačije, ali što se tiče ovog problema, mislim da naša istorija može dati odgovore. Sjedinjene Države su uvijek imale ekološki pokret, ali on nije postao popularan sve do 60-ih godina prošlog vijeka. Sjećam se da smo tih godina ljeti putovali od New Jersey-a do Chicago-a, u posjetu rodbini, a da je uz autoput bilo nagomilano smeće. U to vrijeme je neprofitna grupacija Keep America Clean (Za čistu Ameriku), koja je okupljala poduzeća, vladine i nevladine organizacije, te pojedinačne građane, ušla u partnerstvo sa oglašivačima u SAD kako bi pokrenula kampanju o tome koliko smeće i zagađenje štete okolišu, te kolika je odgovornost svakog pojedinca u zaštititi okoline.
Ta kampanja je svrstana među 100 najboljih kampanja 20. vijeka, a kada se završila, timovi grupacije Keep America Clean su uspjeli smanjiti količinu smeća za 88% u 300 lokalnih zajednica, 38 saveznih država i nekoliko drugih zemalja.
Danas, Keep America Clean promoviše godišnje “Veliko čišćenje Amerike”, program koji obuhvata cijelu zemlju i svakog proljeća okupi skoro četiri miliona volontera i učesnika koji kupe otpatke i čiste nelegalna odlagališta smeća, parkove, staze za šetnje i obale, a materijal recikliraju, sade drveće i uredjuju vrtove, te učestvuju u edukativnim programima.
Američka ambasada je opredijeljena da uradi svoj dio posla i donese dio ove tradicije u Bosnu i Hercegovinu – ali ono što je stvarno potrebno jeste da se bh. građani pokrenu i stanu iza ovoga procesa. Što se nas tiče, mi trenutno dajemo doprinos na dva načina:
Prvo, riječi pretvaramo u djela. Recikliramo u Ambasadi, aktivno učestvujemo u projektu Američke vlade “Zelene ambasade”; naši uposlenici na Dan planete Zemlje sudjeluju u projektu čišćenja smeća i otpada iz gradova koji se nalaze uz rijeku Bosnu, u partnerstvu sa lokalnim zajednicama, građanima, Američkom privrednom komorom i Oružanim snagama Bosne i Hercegovine kako bismo ovaj događaj učinili pravim zajedničkim pothvatom.
Drugo, dajemo podršku razvoju važnog programa u BiH koji je vezan za turizam jer vjerujemo da je očuvanje okoliša u središtu brojnih izgleda BiH za boljom budućnošću i napretkom.
Jednačina je jednostavna – jedno od najvećih svjetskih tržišta za avanturizam i ekoturizam, Evropska Unija, sa svojih 28 zemalja članica, udaljena je nešto više od sat vremena avionom. Evropljani su pasionirani putnici koji prelaze hiljade milja i troše ogromne sume novca da bi stekli iskustvo koje mogu steći i ovdje, u BiH, tokom jednog dugog vikenda.
Da bi pomogao razvoj ovog tržišta, USAID je prošle godine u oktobru pokrenuo projekat pod nazivom “Via Dinarica”.
Cilj ovoga programa je stvaranje platforme za razvoj održivog turizma i ekonomskog rasta BiH koji se bazira na lokalnoj zajednici, kao i to da “Via Dinarica” postane regionalna turistička destinacija. To će povećati konkurentnost BiH u oblasti turizma u prirodi i promovirati ekonomski razvoj sela. Mi ulažemo svoj novac u ono u šta vjerujemo: skoro milion dolara uložićemo u ovaj projekat tokom naredne tri godine, a UNDP će, kao naš partner, uložiti još dodatnih 500.000 dolara. A imaćemo i drugih partnera.
Trima stazama, odnosno linijama, ovaj će prelijepi dio Evrope postati dostupan planinarima i ljudima koji se bave planinskim biciklizmom iz cijelog svijeta. 400 km Bijele staze ići će preko najviših planina Dinarida, 500 km Zelene staze vijugaće kroz zimzelene šume nižih planina Dinarida, a Plava staza skreće ka obali i kristalno čistim vodama Jadranskog mora. Ovaj projekat je nastavak našeg probnog projekta “Walking Via Dinarica” kojeg su zajedno vodili USAID i UNDP 2013-2014. godine i koji je rezultirao nagradom “Best New Trail” (Najbolja nova staza) u 2014. godini za “Via Dinarica Trail” (Stazu Via Dinarika) koju dodjeljuje Outside Magazine.
Mi smo svjesni, a nadamo se i vi, da je ovo posebna zemlja, ali sam zabrinuta da se ne radi dovoljno na zaštiti njenih jedinstvenih prirodnih resursa. Pored loših ekonomskih posljedica, prijetnje po njene stanovnike postaju sve više fizičke prirode. Nezakonita sječa i krčenje šuma uništavaju staništa rijetkih vrsta, ali i dovode do pojave klizišta čijim aktiviranjem nestaju domovi, presijecaju se putevi od vitalnog značaja za transport, i ugrožavaju životi, kao što smo, na tragičan način, spoznali tokom prošlogodišnjih poplava. Razornom efektu tih poplava doprinijelo je i loše održavanje obala, a vidimo da se i dalje ne radi ništa na ublažavanju posljedica sličnih situacija u budućnosti. Značajna sredstva koja je međunarodna zajednica dala za ove projekte su i dalje neiskorištena jer nijedan nivo vlasti nije izradio specifične projekte koji bi se finansirali iz tih sredstava. Pored toga, neodgovorno upravljanje rudnicima, zagađenost i nedostatak procedura za savladavanje velikih požara koji se brzo šire, svi zajedno, direktno utiču na zdravlje i sigurnost građana. Također je jasno da je potrebna državna strategija za razvoj poljoprivrede i sela da bi se Bosni i Hercegovini pomoglo da ostvari svoj puni potencijal, u isto vrijeme štiteći okoliš.
Mnoge prijetnje okolišu koje su ovdje već nabrojane zahtijevaju intervenciju vlasti – na svim nivoima, i to što prije. Ali, bogate prirodne resurse i šansu koju oni predstavljaju prati i velika lična odgovornost da ih se zaštiti – da ih zaštitimo i za sebe i za svoju djecu.
Zaštita okoline je svačije pravo i svačija obaveza, ali je i u svačijem interesu. BiH je isuviše lijepa da bi pored svakog njenog puta i staze ležalo smeće.
Zato bih voljela da ovdašnji stanovnici pokrenu kampanju “Keep BiH Beautiful” (“Očuvajmo ljepotu BiH”), da naprave prvi korak ka tome da se svi građani Bosne i Hercegovine lično obavežu da će skupljati smeće, izraditi sveobuhvatan program recikliranja i uljepšati ovu zemlju onako kako ona to i zaslužuje.