Bolja saradnja policije u BiH za nove sigurnosne izazove

Mirsad Vilić, jedan je od rijetkih bh. policijskih službenika koji je u organizaciji State Departmenta diplomirao na prestižnoj FBI Nacionalnoj akademiji.

Iza sebe ima bogato iskustvo na policijskim pozicijama od najnižeg do najvišeg ranga. Prije dolaska na mjesto prvog čovjeka Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, bio je komandant Jedinice za specijalnu podršku SIPA-e od njenog osnivanja.

U razgovoru za agenciju PATRIA, Vilić između ostaloga govori o brojnim nadležnostima Direkcije koju vodi, izazovima koji ga čekaju, te osiguranju predstojećih oktobarskih izbora.

PATRIA: Koliko Direkcija ima uposlenih i koliko objekata Vaši uposlenici obezbjeđuju? Da li je kapacitet Direkcije kada je riječ o ljudstvu popunjen dovoljno obzirom na veliki broj objekata za koje ste zaduženi? 

VILIĆ: Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH zaštitu objekata i VIP ličnosti provodi na temelju zakona, međunarodnih obaveza i odgovarajućih propisa koje donosi Vijeće ministara BiH. Direkcija obezbjeđuje 168 objekata što uključuje državne objekte, objekte VIP osoba po mjestu stanovanja, diplomatsko-konzularna predstavništva i rezidencije. Trenutno Direkcija ima 810 uposlenih što je 63,9 posto od ukupne sistematizacije.

Bez obzira na nedovoljnu popunjenost Direkcija ulaže maksimalne napore kako bi osigurala zadovoljavajući nivo sigurnosti osoba i objekata uz iznimne napore uposlenih, a posebno policijskih službenika. Nedostatak uposlenih nadoknađujemo kontinuiranim opremanjem i obukom, a prinuđeni smo naše policijske službenike vanredno angažovati. U cilju kadrovskog jačanja Direkcija u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova školuje 49 kadeta za početni čin policajac. Ovi policijski službenici će stupiti na dužnost početkom maja 2015. godine. Također Direkcija će i u narednom periodu nastaviti upošljavanje novih kadrova u skladu s odobrenim budžetskim sredstvima.

PATRIA: Koje su nadležnosti Direkcije? 

VILIĆ: Poslovi iz nadležnosti Direkcije su brojni i obimni i navest ću samo neke od njih kako bi građani shvatili da naš posao nije samo fizičko obezbjeđivanje zgrada ili ličnosti. Ova Direkcija je jedna od ključnih institucija u oblasti sigurnosti. Domaće vlasti i međunarodna zajednica bi nam trebale pomoći da dobijemo odgovarajući status u okviru postojeće policijske strukture na nivou države. Neke od naših nadležnosti su komunikacija, saradnja i koordinacija između policijskih tijela BiH, potom  komunikacija, saradnja i koordinacija između policijskih tijela BiH s odgovarajućim organima u BiH u vezi s pitanjima policijskih poslova međunarodnog karaktera ili od međunarodnog značaja, ili u vezi s pitanjima koja su u nadležnosti Suda BiH,  komunikacija i saradnja s odgovarajućim stranim i međunarodnim organima u vezi s pitanjima policijskih poslova od međunarodnog značaja ili zajedničkog interesa..... dnevno objedinjavanje sigurnosnih informacija od značaja za Bosnu i Hercegovinu, kao i od značaja za obavljanje poslova iz nadležnosti policijskih tijela BiH, dnevno praćenje stanja sigurnosti i obavještavanje nadležnih policijskih i drugih tijela BiH, prikupljanje, praćenje, analiziranje i korištenje podataka od značaja za sigurnost Bosne i Hercegovine...

Iz gore navedenih polova iz nadležnosti vidljivo je da Direkcija predstavlja novi kvalitet u policijskoj strukturi BIH. Njena primarna misija je da služi drugim policijskim agencijama u BiH kako bi efikasnije obavljale poslove iz svojih nadležnosti kroz kontinuirano poboljšanje komunikacije, koordinacije i saradnje u zemlji i na međunarodnom planu, što će za rezultat imati učinkovitije suprotstavljanje organizovanom kriminalu, korupciji, terorizmu i drugima sigurnosnim izazovima sa kojima se susreće BiH

PATRIA: Koliko Vam je posao olakšan zahvaljujući potpisanom sporazumu sa EUROPOL-om, koji obuhvata i veoma važan segment, a to je razmjena podataka?

VILIĆ: Bosna i Hercegovina trenutno ima potpisan strateški sporazum sa EUROPOL-om što podrazumijeva razmjenu strateških i tehničkih informacija. Što se tiče razmjene krim- obavještajnih podataka odnosno ličnih podataka kao i korištenja analitičkih radnih datoteka i drugih baza podataka EUROPOL-a, Bosna i Hercegovina će biti u mogućnosti koristiti i razmjenjivati ih tek nakon potpisivanja Operativnog sporazuma sa EUROPO-om. BiH će uskoro početi pregovore sa EUROPOL-om za potpisivanje Operativnog sporazuma. U tom pravcu od strane experata EUROPOL-a izvršena je evaluacija zaštite ličnih podataka u BiH te su ocjenili da je zaštita ličnih podataka u BiH zadovoljavajuća. Ovo  u biti predstavlja jedan od osnovnih preduslova za početak pregovora za potpisivanje Operativnog sporazuma.

PATRIA:Kako ocjenjujete saradnju sa ostalim državnim policijskim agencijama, entitetskim i kantonalnim MUP-ovima? 

VILIĆ: Kao što smo već naveli Direkcija je u izvjesnom smislu uspostavljena kao potreba i odgovor na decentralizovani i složeni koncept funkcionisanja policijske strukture u BiH. Mi imamo jasnu viziju kada je riječ o komunikaciji, saradnji i koordinciji između svih onih koji trebaju našu podršku i slijedimo taj put. To je put međusobnog uvažavanja i partnerstva na zajedničkom zadatku suprotstavljanja kriminalitetu u okviru zakonskih nadležnosti, a u cilju stvaranja sigurnijeg ambijenta za sve građane BiH. Moram istaći da smo već učinili jedan veliki korak, kako za Direkciju tako i za sve policijske institucije, a radi se o potpisivanju Sporazuma o uzajamnoj pomoći i saradnji (MAA) pet agencija nadležnih za provođenje zakona - Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Granične policije BiH, Federalne uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Nadam se da će se ovakav vid saradnje proširiti na sve policijske agencije u BiH. Generalno moram reći da se saradnja između policijskih agencija u BiH stalno poboljšava, međutim postoji čitav niz izazova i prostora da se ta saradnja kontinuirano unapređuje i digne na viši nivo.

PATRIA: Radionica koja se održava sutra ( utorak 9. setembar) tiče se izmjene Krivičnog zakona BiH vezano za odlazak bh. državljana na strana ratišta. Kakva je uloga Direkcije u tome?  

VILIĆ: Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH je zajedno sa Tužilaštvom BiH inicirala i organizovala radionicu čiji je cilj učinkovita provedba člana 162 b. Krivičnog zakona BiH kojim je kao krivično djelo predviđeno učešće naših državljana u vojnim, paravojnim i parapolicijskim formacijama na stranim ratištima. Na radionici su svoje učešće potvrdili predstavnici policijskih i drugih sigurnosnih organa u BiH, Tužilaštva BiH, Suda BiH, određenih međunarodnih organizacija i slično. Očekujemo oko 40 učesnika u ovoj radionici. Svako ko želi svoja iskustva iz oblasti sigurnosti podijeliti sa nama naići će na širom otvorena vrata Direkcije.

Svakako iskustva i najbolje prakse iz zemalja koje su se već susrele sa ovakvim sigurnosnim izazovima posebno u smislu otkrivanja i procesuiranja izvršitelja ovakvih krivičnih djela su od presudnog značaja za policijska, sigurnosna i pravosudna tijela u BiH. Očekujem da će ova radionica dati odgovore na neka pitanja koja će omogućiti policijskim snagama u BiH da efikasnije otkrivaju i istražuju počinitelje ovih krivičnih djela. Ukoliko se ukaže potreba za dodatnim sadržajima kao što su obuke i slično Direkcija će ih organizirati sa svojim partnerima u zemlji i inostranstvu.

PATRIA: Da li iko u BiH, mislim na nadležne agencije, posjeduje podatak o tome koliko je bh. državljana na stranim ratištima, koliko je organizatora u BiH? Kako se uopće izboriti sa ovom kompleksnom problematikom sa kojom se suočava cijeli svijet?

VILIĆ: Mi trenutno ne raspolazemo takvim podacima, ali je vidljivo da policijske agencije u okviru svojih nadležnosti rade na ovom problemu što pokazuju i poslijednje akcije koje smo imali priliku vidjeti. Cijenimo da je potrebno i u ovoj oblasti kontinuirano poboljšavati koordinaciju rada policijskih agencija u BiH radi zajedničkog djelovanja i efikasnijeg suprotstavljanja ovom sigurnosnom izazovu. Direkcija ima svoje predstavnike u Udarnoj i Operativnoj grupi za borbu protiv terorizma čijim radom rukovodi Tužilaštvo BiH.

Manje više ni jedan sigurnosni izazov, odnosno pojavni oblik kriminaliteta, a posebno ne terorizam ili kriminalitet koji je baziran na ideologiji, nije moguće spriječiti ili mu se efikasno suprostaviti samo represijom bez uključivanja tzv "šire društvene zajednice". To uključuje sve institucije jedne zemlje, a posebno porodicu i sistem obrazovanja, akademsku zajednicu, vjerske i moralne autoritete u jednoj zemlji.

PATRIA: Nakon demonstracija 7. februara pokazalo se da je ključni problem nedostatak procedure o zajedničkom djelovanju u kriznim situacijama. Da li je išta urađeno po tom pitanju?

VILIĆ: Direkcija, SIPA, Granična policija BiH, FMUP, FUP i MUP Kantona Sarajevo potpisali su 10. juna 2014. godine Sporazum o međusobnom pružanju pomoći i operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona. Tačno se sada zna ko šta i u kom trenutku radi, i naravno što je najvažnije, međusobno pružanje pomoći. Ovaj sporazum, moram napomenuti, odnosi se samo na zgrade u Sarajevu koje su pod obezbjeđenjem. Intenzivno radimo na tome da se ovakav sporazum potpiše i sa ostalim agencijama, odnosno MUP-ovima kako se 7. februar ne bi ponovio ne samo u Sarajevu, već i u svim gradovim BiH.

PATRIA: Da li ste spremni za praćenje sigurnosti održavanja izbora 12. oktobra?

VILIĆ: Da. Direkcija se nalazi na čelu Operativnog štaba i u saradnji sa ostalim policijskim agencijama sačinit će se operativni plan na temelju kog će svako imati zaduženje za praćenje sigurnosti izbora.