Jedanaest godina bez predsjednika RBiH Alije Izetbegovića

Danas se navršava 11 godina od smrti prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Polaganje cvijeća na mezarju Kovači članova porodice i delegacija planirano je za 11 sati, piše bh. novinska agencija Patria.

IZ BIOGRAFIJE

Alija Izetbegović je rođen 8. avgusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.
Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA, na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Alija Izetbegović je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, predsjednik bosanskohercegovačke države i vrhovni komandant bosanske armije u najtežem periodu njene historije. Izetbegović je tvorac moderne Bosne i Hercegovine.

POVLAČENJE IZ POLITIKE
Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Umro je 19. oktobra 2003. godine.

Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te knjiga “Islam između istoka i zapada”, “Problemi islamskog preporoda” i “Islamska deklaracija”. Ove knjige prevedene su na nekoliko jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu “Moj bijeg u slobodu”, a 2000. godine knjigu “Sjećanja” (autobiografski zapis). 2004. su objavljena sabrana djela Alije Izetbegovića u 10 tomova.

NAGRADE I PRIZNANJA

Dobitnik je niza priznanja i nagrada kao što su Nagrada Kralja Fejsala, medalje Centra za demokratiju iz Vašingtona, a najutjecajniji španski list, madridski “El-Mundo”, izabrao je Aliju Izetbegovića 1995. za ličnost godine u svijetu. Istanbulski Marmara univerzitet dodijelio mu je 1997. godine titulu počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava, uspostavu mira, ali i kao uglednom pravniku. Na forumu u Kran Montani 1998. godine dobitnik je prestižne nagrade za unapređenje ljudskih prava.

OSNOVAN MUZEJ

Muzej „Alija Izetbegović“ otvoren je na 4. godišnjicu smrti predsjednika 19. oktobra 2007. godine. Kroz niz fotografija, ličnih predmeta prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine oslikava lik i djelo ličnosti koja je obilježila značajan dio moderne historije Bosne i Hercegovine.

U stalnoj postavci muzeja, posjetioci imaju priliku vidjeti i lične stvari Alije Izetegovića: sat, naočale, beretku i ordenje, kao i vojničku uniformu koju je nosio na početku agresije na BiH. A stotine turista iz svih dijelova svjeta posjetilo je ovaj Muzej.

DRUGI O IZETBEGOVIĆU

Bil Klinton (Bill Clinton), bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u svojoj knjizi „My Life“ u nekoliko navrata govori o predsjedniku Aliji Izetbegoviću, kojeg opisuje kao "vodećeg muslimanskog političara”. Ukratko opisuje dvije Izetbegovićeve posjete Bijeloj kući, od kojih je prva upriličena 26. marta 1993. godine kada se Izetbegović sastao sa potpredsjednikom Al Goreom. Ova posjeta je značajna i zbog činjenice da je savjetnik potpredsjednika Al Gorea za nacionalnu sigurnost Leon Fuerth bio zadužen za provedbu sankcija Saveznoj republici Jugoslaviji. Tokom druge posjete Izetbegovića Bijeloj kući 8. septembra 1993. godine, Klinton navodi da je Izetbegović istakao svoju "opredijeljenost za mirovno rješenje koje će biti pravedno prema bosanskim muslimanima. Ukoliko dođe do rješenja, tražio je moje obećanje da pošaljem NATO snage, uključujući i američke trupe, da provedu isto u BiH”.

Što se tiče Dejtonskog sporazuma, Clinton piše da su "naši napori neizmjerno potpomognuti... hrabrošću i nepopustljivom odbijanju Izetbegovića i njegovih saradnika da se predaju pred agresijom bosanskih Srba.”

Bivši pomoćnik državnog sekretara za Evropu i glavni američki pregovarač u Daytonu Richard Holbrooke za predsjednika Izetbegovića je kazao da je osoba koja je održala „ideju Bosne” pod teškim okolnostima, što je predstavljalo njegovu odlučnost i da bez njega Bosna ne bi preživjela. Izetbegovića opisuje kao nekog ko je propatio u životu, i da se to iskustvo odrazilo na njegovu percepciju ljudi i događaja.

U Narodnom pozorištu Sarajevo u 19:30 održat će se i svečana ceremonija dodjele nagrade Isa-beg Isaković posthumno prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću zbog značaja njegovih postignuća u očuvanju multietničnosti i multukulturalnosti zajednice.