Lideri eurozone nakon 18 sati našli rješenje grčke krize

LIDERI eurozone iza zatvorenih vrata o Grčkoj su raspravljali skoro 18 sati. Najduži sastanak u povijesti Europe okončan je nakon što je premijer Belgije Charles Michel malo prije 9 sati po srednjoeuropskom vremenu na Twitteru objavio samo jednu, dugo očekivanu riječ: "Sporazum".

Donald Tusk, predsjednik Europskog vijeća, na Twitteru je napisao da je dogovor postignut jednoglasno. Dodao je da će Grčka dobiti sredstva iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, a u zamjenu mora provesti ozbiljne reforme. Detalji sporazuma uskoro će biti objavljeni na press konferenciji u Briselu.

"Ne možemo si dopustiti da se umorimo"

Premijer Estonije Taavi Rõivas ranije je putem Twittera poručio: "Ne možemo si dopustiti da se umorimo. Radit ćemo koliko god bude trebalo". No, summit se ipak jutros počeo polako osipati.

Prvi je popustio Miro Cerar, premijer Slovenije, koji je oko 7 ujutro napustio summit i poručio da Slovenija svoj glas prebacuje na Nizozemsku. Cerar se morao povući zbog ranije dogovorenog sastanka s prvim čovjekom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Ljubljani. 

Sat vremena nakon Cerara summit je napustila predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė. Novinarima je na izlasku poručila da je dogovor skoro postignut. 

Pierre Moscovici, povjerenik Europske komisije za ekonomska i financijska pitanja, gostovao je jutros na francuskom radiju RTL. Poručio je da nitko ne želi izbaciti Grčku iz eurozone, ali da bi se to izbjeglo, potrebno je obnoviti povjerenje. 

"Grčka mora otići korak dalje u provođenju reformi. Treba nam kompromis između odgovornosti i solidarnosti", izjavio je Moscovici.

Na stolu kompromisni prijedlog

Njemački, francuski i grčki čelnici te čelnik Europskog vijeća iznijeli su na stol kompromisni prijedlog koji bi pomogao ostanku Grčke u eurozoni te ga podnijeli ostalim čelnicima zemalja eurozone na usvajanje, navodi u ponedjeljak izvor blizak pregovorima.

"Postoji sporazum četvorice koji je proslijeđen svim ostalim čelnicima 19 zemalja eurozone", naveo je taj izvor za agenciju France Presse, malo nakon što je Europsko vijeće objavilo nastavak rasprava na summitu uz "kompromis" koji je na stolu.

Kompromis su predstavili njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, grčki premijer Aleksis Cipras i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, navodi izvor blizak pregovorima.

"Dva su velika pitanja ostala otvorena, no pripremili smo teren i dogovorili se o gotovo svemu ostalome", naveo je izvor iz grčkog vladina izaslanstva.

Sporne točke su sudjelovanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje Grčka ne želi, u novom programu spašavanja, te stvaranje fonda u Luksemburgu sa 50 milijardi grčke aktive kako bi se osigurala provedba privatizacije u zemlji, što je ideja koju Atena odbija, rekao je isti izvor.

"S pištoljem uz glavu, tko bi se složio", kazao je izvor ukazujući na težinu financijske situacije u kojoj se nalazi Grčka i njezine banke kako bi se opravdale koncesije koje mora učiniti grčka vlada.

Schulz: Budućnost Europe je neizvjesna

Budućnost Europe je neizvjesna, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz nakon što su čelnici eurozone do kasno u noć na izvanrednom summitu u Bruxellesu raspravljali o Grčkoj.

"Danas je europski projekt 'na oštrici noža'", rekao je Schulz, član njemačke stranke socijaldemokrata (SPD) za radio Deutschlandfunk, aludirajući na tešku situaciju u kojoj se Europa nalazi zbog grčke krize.

"U Bruxellesu su stvari na oštrici noža i eurozona bi se mogla razletjeti", dodao je Schulz, koji kaže da SPD želi da Grčka ostane u eurozoni.

Osvrnuvši se na ideju njemačkog ministarstva financija da Grčka privremeno izađe iz eurozone, Schulz je rekao: "Ova ideja o petogodišnjem izlasku nije na stolu. Ne trebamo više o tome razgovarati."

Cipras ne želi predati eurozoni grčku imovinu

Bloomberg je tijekom noći objavio da su pregovori s Grčkom ponovno su u zastoju, nakon što je premijer Aleksis Cipras odbio zahtjeve kreditora za osnivanjem fonda državne imovine vrijednog 50 milijardi eura, čime bi se smanjila uloga MMF-a u trećem programu pomoći.

Problem je što bi taj fond bio stacioniran u Luksemburgu, a Grčka ne bi mogla samostalno upravljati imovinom koja bi se u njega uključila, već bi za sve poteze morala dobiti odobrenje institucija EU. Cipras takav prijedlog doživljava kao gubitak suvereniteta i na njega odbija pristati.

Cipras je pristao na smanjenje mirovina i povećanje poreza, no plan privatizacije kroz osnivanje fonda je odbio, rekavši da nema mandat za prodaju polovice države.

Naime, prema procjenama EU, imovina koju je Grčka namijenila za privatizaciju vrijedi samo sedam milijardi eura, te bi se osnivanjem fonda i prebacivanjem dodatne imovine, taj iznos znatno povećao.