Krišto stavila sve na dnevni red: Kako će glasati Helez, Konaković i Forto o interkonekcijama, nabavci američkih helikoptera, kvalitetu nafte...

Piše: Istraga.ba

I Južna i Nova istočna interkonekcija trebale bi biti na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH zakazane za naredni četvrtak, saznaje Istraga.ba. Novinska agencija Patria ranije je objavila detalje drame koja se odvijala na prošloj sjednici Vijeća ministara BiH. 

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto dostavila je stručnim službama nacrt dnevnog reda za narednu sjednicu i, prema tom nacrtu, svi materijali koji su proteklih mjeseci i godina bili sporni trebali bi biti razmatrani na 11. sjednici ovog saziva Vijeća ministara, zakazanoj za četvrtak u 16.30.

Osim “Južnog” i “Novog istočnog” plinovoda Vijeće ministara BiH bi trebalo razmatrati Nacrt zakona o vanjskim poslovima BiH, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, Prijedlog odluke o prestanku važenja odluke o višegodišnjem projektu remonta helikoptera, Prijedlog odluke o nabavci helikoptera za Oružane snage BiH, Prijedlog odluke o finansiranju višegodišnjeg projekta školovanja oficira vojnoevidencijske specijalnosti avijacija, Prijedlog odluke o kvalitetu tačnih naftnih goriva, Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata ….

Podsjetimo, na prošloj sjednici ministri iz Republike srpske, Staša Košarac i Zoran Tegeltija su ultimativno zatražili stavljanje na dnevni red naredne sjednice Vijeće ministara Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, Nacrt osnove za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (HR) -Posušje (BiH) – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar i Prijedlog odluke o kvaliteti tečnih naftnih goriva.

Ultimativni zahtjev je pravdan da je Trojka obećala i usaglasila sa Dodikom nekoliko “infrastrukturnih” projekata, a koji bi bili prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Tegeltija je čak i zaprijetio Borjani Krišto da ukoliko istog trena ne utvrdi termin sjednice sljedeće sedmice, oni (Srbi) napuštaju sjednicu Vijeća ministara.

Pod pritiskom koalicijskih partnera iz SNSD-a, Krišto je odlučila sve sporne tačke staviti na dnevni red.

Šta je Južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu. Prema zvaničnim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je obezbjeđivanje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim gasom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

Već godinu dana čelnici HDZ-a BiH u federalnom Domu naroda blokiraju usvajanje Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska”. 

“Ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) — Posušje (Bosna i Hercegovina) — Tomislavgrad — Šuica — Kupres — Bugojno — Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar (u daljnjem tekstu: Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uključujući infrastrukturu projekta, tačku interkonekcije, investitora, način finansiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju projekta”, navedeno je u članu 1 predloženog Zakona.

U članu 4 ovog zakona piše da se “za nositelja investicije projekta gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska odreduje se Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas d.o.o. Sarajevo. 

Kadrovi HDZ-a BiH u institucijama BiH i Federacije BiH ne žele podržati ovaj projekat, ukoliko kontrolu nad transportom gasa iz južne interkonekcije bude kontrolisalo federalno javno preduzeće BH-Gas. Stoga oni traže da se ova kompanija, kao jedina federalna kompanija zadužena za transport gasa, izbaci iz zakona. HDZ-ovi delegati su, stoga, predložili osnivanje novog preduzeća koje bi osnovali Zapadnohercegovački,  Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. U junu 2022. godine, delegati HDZ-a u Domu naroda FBiH dostavili su amandmane na Zakon o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Hrvatska”.

Oni precizno navode da se BH-Gas mora izbaciti iz zakona, te da kantoni osnuju kompaniju koja bi bila zadužena za transport gasa južnom interkonekcijom. HDZ BiH predlaže da Federacija bude garant za podizanje kredita u iznosu od 200 miliona KM, a da plinovodom upravljaju preduzeća kojima upravljaju kantoni u kojima vlada HDZ BiH.

Nakon što je Vlada FBiH odbila prijedlog da se iz južne interkonekcije izbaci BH-Gas, HDZ je odlučio da Vlada Zapadnohercegovačkog kantona osnuje kompaniju koja bi se bavila distribucijom gasa.

“Vlada Zapadnohercegovačkog kantona utvrdila je na sjednici u utorak tekst Prijedloga Odluke o osnivanju Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” d. o. o. koji je upućen u skupštinsku proceduru. S obzirom na to da plinovod Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska većim dijelom prolazi kroz teritorij Županije Zapadnohercegovačke pokreće se procedura osnivanja Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” d. o. o. koje će obavljati djelatnost od javnog društvenog interesa Županije Zapadnohercegovačke iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekata plinofikacije izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u Županiji Zapadnohercegovačkoj”, saopćeno je 30. avgusta prošle godine iz Vlade ZHK.

Na ovaj način, HDZ BiH pokušava preuzeti kontrolu nad transportom gasa iz Azerbejdžana. Tako bi Sarajevo, faktički, unatoč “alternativnom načinu snabdijevanja”, postalo zarobljenik Širokog Brijega i Banja Luke koji bi kontrolisali plinovode prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Vlasti u Sarajevu bi, faktički, samo bile garant prilikom zaduživanja. O svemu ostalom bi odlučivale vlade ZHK i Vlada RS.

Šta je Nova istočna interkonekcija?

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.

Ovom trasom bi bio dopreman plin iz Rusije koji na Balkan dolazi Turskim tokom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – preduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.

Remont i nabavka helikoptera

U martu ove godine sa dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH skinuti su materijali koji se odnose na remont starih  i nabavku novih helikoptera. U pitanju je nabavka dva američka helikoptera UH-2 za Oružane snage Bosne i Hercegovine. Nabavka je su trebala biti realizirana u okviru projekta Ministarstva odbrane BiH i vlasti SAD-a. Novac za nabavku helikoptera trebao je biti obezbijeđen preusmjeravanjem sa budžetske pozicije koja predviđa “remont” ruskih helikoptera MI 8. A ti, ruski helikopteri mogu se samo remontovati u bijeljinskoj firmi ORAO koja ima “licencu” iz Rusije. Ministri iz SNSD-a protive se odluci kojom bi se novac namijenjen za remont ruskih helikoptera preusmjerio za nabavku američkih helikoptera.