Klub zastupnika SDA u Parlamentu BiH: Prioritet je Berlinski proces, ni slučajno graditi konekcije bez državnog zakona o gasu

(Patria) - Četiri zastupnika SDA u Predstavničkom domu PS BiH danas su održala press konferenciju povodom 100 dana rada Vijeća ministara BiH.

Šef Kluba SDA Šerif Špago kazao je da su i ranije upozoravali da Vijeće ministara BiH u kojem su osobe pravosnažno osuđivane, osobe koje nose hipoteku nasilja u porodici, osobe upitnog obrazovanja i kompetencija ne daje nadu da može uraditi bilo šta što će biti u interesu građana, a posebno ubrzati EU put.

„U programu rada Vijeća ministara za 2023. godinu predviđeno je usvajanje 51 zakona od čega 31 novi zakon i 20 izmjena i dopuna postojećih zakona. U 100 dana usvojili su samo dva zakona – Zakon o budžetu i izmjene zakona o slobodi pristupa informacijama. Vladajuća većina omogućila je enorman rast plaća zastupnika i ministara. Vijeće ministara nije predložilo izmjene zakona o plaćama i naknadama kako bi spriječilo rast plaća. Nije razmatran niti upućen u proceduru nijedan zakon iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije“, kazao je Špago.

Špago je napomenuo da nije usvojena ni Strategija za borbu protiv korupcije za period 2022-2024 i akcioni plan za provođenje strategije.

„Odbijeno je razmatranje i Zakona o VSTV-u, vanjskim poslovima, slobodi kretanja sa ličnim kartama što je obaveza iz Berlinskog procesa. Umjesto Berlinskog procesa ministar vanjskih poslova Konaković promoviše ideju Otvorenog Balkana koji Vulin naziva srpskim svetom. Predsjedavajuća VM BiH Borjana Krišto se hvali evropskim zvaničnicima kako je razmatrano 400 tačaka, a većina se odnosi na odgovore na zastupnička pitanja, imenovanja, niti ima veze s našim obavezama na putu ka EU. Ova većina u 100 dana nije podržala ukidanje akciza na šest mjeseci kako bi pomogla građanima i privredi“, kazao je Špago.

Zastupnik Amor Mašović kazao je da smo svjedoci hvalospjeva koje predstavnici VM iznose o svom radu u 100 dana.

„Jedan veli da je uspio promijeniti sliku BiH u međunarodnim okvirima i vratiti fokus na BiH. Ne kaže nam kakvi su rezultati tih posjeta, kakva je dobrobit za građane, njihov standard i integrisanje u euroatlantske integracije. Jedini rezultat koji vidim jeste promjena stava pojedinih zvaničnika međunarodne zajednice što uključuje i Ured OHR-a u odnosu na BiH, usuđujem se reći i na Bošnjake, da postoji strah kod tih pojedinih zvaničnika o radikalizaciji Bošnjaka u BiH. Uz taj stav treba imati izrečeni stav u izvještaju visokog predstavnika u kojem je reis Kavazović izjednačen sa rušiteljima BiH. Jedino to vrstu promjena svih aktivnosti vidim“, kazao je Mašović.

Zastupnik Safet Kešo govorio je o Istočnoj i Južnoj interkonekciji.

„Ovaj vid izgradnje bez prethodnog usvajanja zakona o gasu na državnom nivou je ono po čemu će biti upamćenim, ali to je katastrofa. Ovo su vješala za ekonomiju BiH. Sada je jedinstvena prilika, zabluda je potpuna kod svakog onoga ko misli da treba prvo izgraditi interkonekcije pa tek onda usvajati zakone o gasu. I u ovom trenutku ove dvije konekcije nisu u istim fazama. Priprema za južnu interkonekciju krenule su davno. Vlada FBiH je 2017. proglasila projektom od strateškog interesa Južnu interkoneciju. Hrvatska je sa svoje strane povukla ključne poteze. Sa strane FBiH je učinjeno 11 koraka na putu tog procesa. Vlada je 2021. usvojila lex specialis o Južnoj interkonekciji želeći da ubrza izgradnju južne interkonekcije. On je prošao Predstavnički dom ali je zaustavljen na Domu naroda gdje je HDZ nastupio s amandmanima da se eliminira BH-Gas koji je učestvovao u 11 tačaka, da se uvodi preduzeće koje bi bilo formirano u Mostaru. Nova istočna interkonekcija nije nužna za BiH, ali Dodik i SNSD je vješto koriste radi Južne interkonekcije. Dodik uvjetuje prolazak Južne interkonekcije Istočnom. Sa istoka dolazi ruski gas, a sa Južnom bismo imali diverzifikaciju. Bila bi to nova palica u ruci Dodika kojom bi disciplinirao i Vijeće ministara i Državni parlament. Smatramo prije nego što se usvoji zakon o gasu na državnom nivou nije moguće ići u realizaciju ijednog od ovih projekata", kazao je Kešo. 

Špago je govoreći o ideji Otvoreni Balkan kazao da je za BiH prioritet Berlinski proces. 

"Pitanje OB je nešto što treba sagledati sa svih aspekata ekonomskih, politčkih i tek nakon projekata iz Berlinskog procesa sagledati sve i donijeti stav o Otvorenom Balkanu. Dok god ima ovoliko otvorenih pitanja sa Srbijom nije vrijeme da se o toj ideji priča. Hajmo završiti obaveze o slobodi kretanja da ljudi s Kosova mogu doći u BiH bez viza. Same izjave srbijanskih zvaničnika koji to nazivaju srpskim svetom, u startu daje ogradu prema toj ideji. Ne kažem da to ne treba doći nekad na dnevni red, ali sada nije vrijeme za to dok ne realizujemo projekte iz Berlinskog procesa", zaključio je Špago.