(Patria) - Dennis Gratz (DF), zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH uvodničar je današnje sesije Kruga 99 a tema je „Izgubljena bitka, ali ne i rat za građansku BiH!“,
„Građanska BiH po mom mišljenju i mišljenju mnogih drugih mojih kolega je jedini model koji ne samo da garantuje jednakopravnost građana, ne samo slobode, vladavinu prava, već i opstojnost i suverenost BiH.
Zašto građanska država, jer je ona bazični interes oko kojeg se svi možemo saglasiti da je to što je nesporno, ono što imamo u ličnim kartama i pasošima. Jedino oko čega se ne trebamo raspravljati jeste da smo svi bh. građani. O svemu ostalom moramo, trebamo i možemo raspravljati“, kazao je Gratz.
On je napomenuo da se o državi BiH kao takvoj ne bi smjelo više raspravljati.
„Ozbiljno se trebamo pozabaviti onim što je neriješeno, a to je Dejtonski mirovni sporazum. Ne želim živjeti u bilo kojoj zemlji u kojoj ću se osjećati kao čovjek samo ako sam većina. Taj diskurs možemo promijeniti građanskim uređenjem. Želim razgovarati pristojno posebno ako uzmemo u obzir kako je obezvrijeđena volja birača i kako je uspostavljena vlast. Mi ćemo nastaviti ovaj dijalog i unutar akademske zajednice. Vrijeme je da se svi probude. Drago mi je da građanska BiH nije više onaj bauk kao prije 15 godina, sada je relevantna tema o kojoj moramo razgovarati ako želimo živjeti u BiH", istakao je Gratz.
Adil Kulenović je kazao da su motiv za izbor naslovljene teme producirala su zbivanja poslije 2. oktobra prošle godine i odluka visokog predstavnika o Izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije, koje su zapečaćene nametnutim odlukama od 27. aprila ove godine.
"Evidentno preferiranje jedne etnonacionalističke političke opcije (HDZ-a) nije samo izazvalo osjećanje poraza rastućih građanskih političkih snaga već i bunta protiv iznevjerenih davno proklamovanih ciljeva demokratske tranzicije kojom se bosanskoj državi i društvu uskraćuje pravo na evropsku, zapadnu, modernu političku budućnost i demokratski preporod.
Historiografija će ovaj dramatičan period naknadno tumačiti, po običaju suviše kasno. Tada će biti puno jasnije zbog čega je Bosna žrtvovana. Da li zbog evropske i američke stabilokratije koja ništa nije naučila iz vlastitih
promašaja i zabluda koje su dovele do najtragičnijih posljedica u vremenima kada su kratkovido i samoobmanjući, prihvatale politiku ustupaka nasilnicima radi navodnog očuvanja mira, apizment, ohrabrujući time samo nasilnike na još otvorenije pripreme za agresiju i velikodržavni ekspanzionizam?", kazao je Kulenović.
Upitao je dalje da li je to zbog budućih mirovnih pregovora nakon ruske agresije na Ukrajinu, u kojima bi bosanski model i sadašnja pozicija prema nekadašnjim ratnim agresorima, bio rješenje za Donbas i Lugansk, a Ukrajina i neke balkanske države tek kolateralna šteta (Crna Gora i Kosovo)?
"Ili je pak sve do domaćih političkih aktera spremnih na svaki ustupak, pa i po cijenu odustajanja od proklamovanih političkih principa, iznevjerene svetinje „državnog razloga“ zbog kojih su pale nebrojene žrtve, a patnje i poniženja preživjelih još veće? Za odgovorima na ova, i brojna druga pitanja, dugo će se tragati. Burna i prelomna vremena koja živimo traže suočenje sa njima bez čekanja, sada i ovdje. Insistiranje na građanskom modelu političkog uređenja u BiH nije insistiranja radi ideologije bilo koje vrste, već pouzdanog zahtjev modernog vremena i provjerenog okvira za trajni mir i slobodan razvoj", dodao je Kulenović.
Politička istorija BiH dvadestog stoljeća započeta idejama politički prosvijećenih o bosanskoj autonomiji, afirmisana obnovom državnosti 1943.godine, već razvijenim građanskim društvom na izmaku socijalizma, referendumom iz 1992. o BiH kao „državi ravnopravnih građana“, ključna su linija nezaustavljivog historijskog toka, neovisno o svim stranputicama, ratu i nasilja kojim se htio i danas hoće preusmjeriti taj historijski tok.
"Zbog toga, sadašnji osjećaj poraza je tek jedan od izraza izgubljene bitke na nužnom i nezaustavljivom bosanskom političkom preporodu i demokratskom razvoju slobodne bosanske nacije u interesu svakog njenog stanovnika, etničkog, vjerskog ili bilo kojeg personalnog identiteta. Dalja politička prosvjećenost svakog pojedinca jesu nužan uslov, a državotvorno dostojanstvo i odlučnost garancija opstanka i konačnih pobjeda.
Presudan je trenutak za jačanje regionalnih i internacionalnih savezništva sa snagama mira i prosperiteta u miroljubivom i ne ekspanzionističkom dijelu svijeta", kaže Kulenović.