Novinar Patrije u srcu EU:Brisel trenutno ne razmišlja previše o BiH, nerviraju ga domaći političari

Brisel je posljednjih godina suočan sa nekoliko teških izazova, koji više od 700 parlamentaraca u Evropskom parlamentu okreću prema rješavanju unutrašnjih problema, a sve manje prema onim koji se dešavaju van granica Evropske unije.

Samo četiri godine nakon što je ekomomska kriza 2011. godine skoro opustošila evropsko tržište od oko 500 miliona potrošača, zemlje članice je zahvatio talas migranata koji su pohrlili sa Bliskog istoka, bježeći pred ratnim sukobima, koje sada još više otežava i dvostruka igra Rusije i njenog predsjednika Vladimira Putina na ratišima u Siriji u borbi protiv zloglasnog ISIL-a.

Novinar bh. novinske agencije Patria boravio je nekoliko dana u samom središtu Brisela, u zgradi Evropskog parlamenta i Evropske komisije, na poziv Evropskog novinarskog centra i Evropske komisije, zajedno sa drugim vodećim medijima iz Srbije, Albanije, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Turske gdje je među desetcima sagovornika pokušao doznati da li su aktuelni globolani problemi osnovni razlog pa se EU sve manje interesira za rješavanje ekonomske i političke krize u Bosni i Hercegovini, ili postoje neki drugi uzroci, za koje građani BiH ne znaju.

Odgovore je tražio od vodećih evropskih političkih analitičara, stručnjaka za sigurnost, medijskih eksperata, stručnjaka za zapadni Balkan, ali i od samih članova Evropskog parlametna i Evropske komisije.

Niko od sagovornika nije sporio da su sukobi u Siriji i veliki izbjeglički talas koji je zahvatio Evropu ovog ljeta prioritet nad prioritetima, ali, istovremeno žele poručiti da to ni u kojem slučaju nije moglo biti osnovni razlog što BiH već nekoliko godina nije u fokusu EU. Primjerice, objašnjavaju, u istom tom periodu Srbija sve intenzivnije sarađuju sa Briselom.

- Svjetska kriza sigurno je odvukla pažnju Brisela od BiH na drugu stranu, ali tu krizu ne možete smatrati osnovnim razlogom zbog čega je BiH pala u neki drugi plan – rekao je jedan od sagovornika Patrie.

- Za loš standard građana u BiH, za njihovu nesigurnost, krivi su ljudi koji vode politiku zemlje. Koliko god EU imala težih problema, poput ratova i ekonomskih kriza, vlast u BiH je mogla zemlju nametnuti kao prioritet EU. Krenimo od početka: reforme u BiH trebaju sprovoditi domaći političari, a Birisel bi tu služio samo kao koordinator. Da je vlast u BiH to shvatila na takav način, i da su sproveli ono što je EU od njih tražila, uz pomoć međunarodne zajednice koja im se nudila sve vrijeme, danas bi imali napredak i snažnu podršku Brisela, kao što podršku imaju i neke druge zemlje.

Nažalost, vlasti u BiH ne razmišljaju na takav način, čekaju da neko drugi radi umjesto njih, taj neko drugi ima previše i vlastitih obaveza, i onda naravno da ćete imati zastoj u napretku BiH – kaže analitičar iz Brisela, koji dodaje da sve više uočava da političarima u BiH stanje apatije u koje je zemlja zapala čak i odgovora.

Nema drugo objašnjenje za inertnost spram vlastitom narodu i zemlji.

- Pokušajte gledati ovako. Ukoliko bi u BiH sada došle neke nove snage - koje bi ponudile reforme i napredak - onda mjesta ne bi bilo za aktuelnu vlast. Sada vam je jasno zbog čega se ovi koji su sada na vlasti boje promjena. Mnogih od njih ne bi samo izgubili vlast nego bi završili i u zatvoru, jer su umiješani u kriminal. Zbog toga im i odgovara da nisu previše na meti Brisela, ma u kojem smislu govorili – kaže analitičar, koji već 15 godina iz središta EU prati stanje u BiH.

Iako će novi izvještaj o napretku BiH u Briselu koji će biti podnesen u novembru ove godine biti nešto bolji od prethodnog, iz Brisela upozoravaju da to nije dovoljno da bi se građani u zemlji mogli radovati.

U BiH još uvijek nema jakih ekonomskih programa, niko ne radi na novim idejama, nema radikalnih ušteda, smanjenja administracije, svi govore o jačanju privrede ali nema novih programa ili su oni blijedunjavi... Čak i najave da će BiH oko Nove godine podnijeti aplikaciju za članstvo u EU može više djelovati kako kupovina socijalnog mira, a manje kao znak stvarnog napretka u BiH, jer podnošenje aplikacije ne znači da će ona biti i prihvaćena od strane EU.

- Reforme idu dosta sporo. Zvanični Brisel misli da političari u BiH mnogo obećavaju, ali malo ispune od toga – objašnjava jedan od analitičara.

Dio stručnjaka za zapadni Balkan sa kojima je novinar Patrije razgovarao misli kako je BiH nefunkcionalnom napravila sama međunarodna zajednica u Dejtonu i sada je takvu ne želi u svom dvorištu. No, objašnjavaju odmah dalje, čak ako i postoji takav odnos pojednih politika u Briselu prema BiH, jaka politička snaga u BiH mogla bi to promijeniti. Nažalost, građani Bosne i Hercegovine predugo čekaju na tu snagu.