Sinoć je predstavljanjem deklaracije mladih završen Sarajevo Youth Summit. Preko 150 mladih ljudi iz cijeloga svijeta na ukupno 23 sesije i šest sideeventova imali su priliku da razgovaraju o načinima odmrzavanja konflikata u kojima se naša društva decenijama guše, o odnosima aktivizma i politike, o načinima da se zaštite sve manjine, o nacionalističkim prijetnjama koje uvijek stoje nad zemljama regiona, prenosi novinska agencija Patria.
Učesnici su razmijenili ideje i iskustva sa aktivistima iz svijeta, te su podijelili znanja o borbi protiv autoritarnih režima, o aktivizmu digitalnog doba, o načinima stvaranja trajnog i stabilnog mira u postkonfliktnim društvima.
Organizatori navode da je Sarajevo uvijek bio grad koji je znao da prepozna i prihvati sve ljude dobre volje, bez obzira odakle da dolaze i kako se zovu, grad kojeg su razlike uvijek obogaćivale kao što je i Sarajevo obogatilo svakog od posjetilaca samita. Također, rečeno je da ožiljci koji su prije dvadeset godina ostali na Sarajevu opominju nas da pamtimo, uče nas kako da budemo ljudi koji će stvoriti svijet u kojem se nikada neće ponoviti užasi i patnje kroz koje je prolazilo Sarajevo .
Zaključeno je da iako dolaze iz cijelog svijeta, ono što je svima zajedničko je to da su sve zemlje još uvijek mlade demokratije, u procesu tranzicija, da sve zemlje muče slični problem i da iako miljama udaljeni jedni od drugih međusobno se dobro poznaju i odlično razumiju .
Učesnicima sa Kosova koji su zaustavljeni na izlazu iz Srbije i nije im bilo dopušteno da izađu iz Srbije sa dokumentima Kosova, mlade kolege sa samita poručili su im da njihovi problemi nisu samo njihovi, i da će ostati u trajnom kontaktu, te da uvijek mogu da računaju na pomoć i podršku svih učesnika Sarajevo Youth Summita.
-Prijateljima sa Kosova dugujemo posebnu zahvalnost. Napor koji su uložili da bi prošli kroz lavirinte granica i besmislene birokratije opominje nas da se sa još većom odlučnošću izborimo sa ostacima promiješanih nacionalističkih politika kako bismo što prije stvorili ambijent u kojem ćemo zajedno živjeti u miru u svijetu u kojem će tvrde granice izgubiti smisao, a nas više neće povezivati problem nego saradnja, poslovi i prijateljstva”, kazala je Anita Mitić, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije.
Kao što je i najavljeno posljednjega dana na samitu je predstavljena i zajednička deklaraciju mladih. Deklaracija će biti dostavljena institucijama u regionu i EU. Neke od zahtjeva vladama Zapadnog Balakan su:
1. Da urade konkretne korake pri uspostavljanju Regionalnog ureda za saradnju mladih Zapadnog Balakana i da stvore nove temelje za pomirenje između naših naroda. Prvi korak mora biti uključivanje Hrvatske kao ravnopravanog partnera u tom procesu.
2. Da u potpunosti podrže REKOM inicijativu i da nakon 20 godina od rata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj i 16 godina od rata na Kosovu, 14 godina nakon sukoba u Makedoniji izraze puno poštovanje prema svim žrtvama ratova u bivšoj Jugoslaviji.
3. Da se odmah uhvate u koštac s problemima slobode kretanja, osobito između Kosova i Srbije te Bosne i Hercegovine i Kosova.
4. Da se usredotoče na rješavanje svih otvorenih pitanja koji opterećuju napredak naše regije, a posebno pitanja iz Bosne i Hercegovine i odnosa između Kosova i Srbije.
5. Da usmjere svu pažnju na usvajanje i punu provedbu zakona koji garantuju prava za sve manjinske skupine, u svim državama regije.
6. Poticati aktivizam mladih te pružiti sve mogućnosti za nove generacije da se uključe u proces reformi i da postupno preuzimaju uloge lidera u budućnosti regije.
7. Pružiti solidarnost i ponuditi rješenje u koordinaciji regiona u kontekstu trenutne humanitarne krize sa kojima se izbjeglice koje prolaze kroz regiju trenutno susreću.
Ovo je treći poredu samit mladih u organizacije Inicijative mladih za ljudska prava. Prvi je održan 2009. godine u Beogradu, a drugi u Prištini 2012. godine. Sljedeći samit najavljen je za 2016. godinu u Zagrebu.